Kandidati za Skupštinu HNŽ-a: Kako izliječiti zdravstvo u županiji?

Iako je bolest jedna od životnih borbi u kojoj smo svi jednaki, kad se sustav ispriječi u procesu liječenja, pokazuje se kako to i nije tako.

Godinama se sluša kako je hercegovačko-neretvansko zdravstvo neodrživo, a svjedočimo pričama kako usluge nisu na razini i kako pacijenti, iako odvajaju za taj sustav, ne dobivaju ono što im pripada.

Kandidati za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije na Općim izborima zamoljeni su za odgovore na pitanje kako poboljšati zdravstveni sustav u županiji.

Silvio Bubalo, nositelj liste HRS-a za Skupštinu HNŽ-a, kaže kako je ''zdravstveni sustav preglomazan i treba hitnu reorganizaciju i racionalizaciju''.

''Nismo mi toliko bogati da imamo tri javne bolnice čija je posteljna popunjenost debelo ispod europskog prosjeka. Trebamo se usmjeriti na ono što nam je zaista potrebno i otvarati centre za palijativnu skrb i referentne centre za liječenje. Ugovori s bolnicama trebaju biti javno dostupni, a svi poslovi standardizirani i normirani kako bismo eliminirali liste čekanja. Ugovaranje usluga treba vratiti u zakonske okvire. I ništa manje važno osigurati da Zavod za javno zdravstvo napokon počne raditi svoj posao'', kaže Bubalo.

Tihomir Šarac, nositelj liste Hrvatske koalicije – Humska snaga pravaša (HSP BIH, HUM, HSP AS, HSP BiH i HB) kaže kako ''pacijent mora biti u središtu zdravstvenog sustava, a ne njegov zadnji trošak''.

''Zdravstveni sustav HNŽ-a treba ozbiljnu financijsku i organizacijsku reformu. Ne možemo stalno gomilati dugove i očekivati da posljedice lošeg upravljanja plaćaju pacijenti i zdravstveni djelatnici. Potrebna je potpuna transparentnost financija zdravstvenih ustanova, jasna odgovornost uprava i racionalno upravljanje javnim novcem. Moramo poboljšati položaj liječnika i medicinskih sestara, ulagati u opremu, skratiti liste čekanja i omogućiti pacijentu dostojanstvenu i pravodobnu zdravstvenu uslugu'', rekao je Šarac.

Majda Behrem-Stojanov, kandidatkinja DF-a za županijsku Skupštinu, je HNŽ specifična ''jer zdravstvene usluge pruža za ukupno tri kantona, što stvara ogroman pritisak na cjelokupan sustav, a mi sami trpimo ogroman financijski teret''.

''To se mora hitno sistemski riješiti! Ključ rješenja je u praćenju struke. Da ukaze kako skratiti liste čekanja, koju opremu nabavljati, koji kadar zapošljavati i školovati.  Postavljanje stručnih ljudi na rukovodeće pozicije mora biti imperativ. Kantonalna vlada mora aktivno slušati struku unutar zdravstvenih ustanova i pratiti njihov menadžment, te hitno otkloniti političke i birokratske kočnice za sve strateške inicijative, uključujući i odobravanje specijalizacija liječnika, koje idu prema federalnoj razini. Mora se hitno uspostaviti funkcionalna vertikala i koordinacija na relaciji Kanton-Federacija, kako bi se gorući problemi rješavali zajednički, a ne nezrelim prebacivanjem loptice i frazama 'to nije moja nadležnost''', kaže Behrem-Stojanov.

Dodaje kako je došlo vrijeme da se napravi ''javan i transparentan registar plaća u ZZO HNŽ, kojeg uporno kriju od javnosti, iako su brojna udruženja godinama insistirala na transparentnosti ovih podataka, da ukinemo nelogičnosti u većim plaćama službenika u Zavodu od onih koji liječe pacijente''.

''Tražit ćemo i ukidanje zdravstvenih markica, tog dodatnog nameta koji naši pacijenti plaćaju, te subvencioniranje putnih troškova za pacijente iz ostatka kantona koji moraju putovati na specijalističke preglede i pretrage, kao i na liječenje u Mostar'', rekla je.

Marko Ćurčić, nositelj liste HDZ-a 1990 za Skupštinu HNŽ, kaže kako ''nije nikakva tajna da je zdravstveni sustav HNŽ-a dugoročno neodrživ''.

''Štoviše, na rubu je pucanja. Po našim procjenama, ovakav sustav može izdržati još jednu fiskalnu godinu prije kolapsa. Nakon toga, privremeno rješenje bi bilo podizanje izdavanja za zdravstvo. Zdravstvena reforma je stoga prijeko potrebna, ma koliko god teških i nepopularnih odluka morali donijeti. Uz financijski preustroj, digitalizacija je definitivno idući korak kojeg moramo napraviti. Postojeći sustavi se trebaju povezati tako da naručivanje, uputnice i nalazi stvarno olakšavaju liječenje. Pacijent treba znati gdje je naručen, a liječnik imati potrebne informacije dostupne na jednom mjestu. Naravno, za stariju populaciju koja ne koristi internet moraju ostati dostupni telefon i osobna pomoć. Digitalno treba biti prioritet. Također, potrebno je više ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu i populariziranje upravo te grane medicine. Oni moraju svojim radom rasteretiti sekundarnu i tercijarnu razinu u našoj županiji. Osim toga moramo se posvetiti osiguranju redovnih sistematskih pregleda za svu djecu i radnike bez obzira da li su oni dio javnog ili privatnog sektora, jer prevencija u oblasti medicine je od najviše važnosti kako za ljude tako i za doktore'', rekao je Ćurčić.

***Pitanja za ovo tekstualno sučeljavanje na portalu Bljesak.info, pored ovih stranaka, poslana su i HDZ-u BiH, SDP-u i SDA, ali ih nismo dobili do zaključivanja tekstova.