Mijatović dobio odgovor: Prihodi od kazni na autocesti pripadaju županijama
Zamjenik premijera FBiH i ministar razvoja i obrta Vojin Mijatović zatražio je mišljenje Ustavnog suda FBiH je li u skladu s Ustavom FBiH novčane kazne izrečene za prometne prekršaje na dionici autoceste na Koridoru 5c uplaćivati u proračune županija umjesto u proračun Federacije Bosne i Hercegovine.
"Je li, s obzirom na pravni status, funkcionalnu ulogu i fiskalnu nadležnost autoceste na Koridoru 5c, kao objekta od federalnog značaja kojim upravljaju federalne institucije, zakonska obveza prihode od novčanih kazni izdanih korištenjem stacionarnih radarskih uređaja na autocesti na Koridoru 5c uplatiti u proračun Federacije Bosne i Hercegovine?", naveo je Mijatović u svom zahtjevu.
Ustavni sud FBiH 6. svibnja je donio mišljenje kako "prihodi od novčanih kazni naplaćenih na temelju Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini uporabom stacionarnih radarskih uređaja koje postavljaju županijska tijela uprave na autocesti na Koridoru 5c pripadaju proračunima županija".
Radare postavlja županijska policija
Ustavni sud Federacije BiH u obrazloženju navodi kako iz zakonskih rješenja jasno proizlazi da stacionarne radarske uređaje, kao tehničku opremu, odnosno sustave za nadzor i mjerenje brzine, ne postavljaju privatna poduzeća niti sam upravitelj ceste, u ovom slučaju Autoceste FBiH. Njih instalira i održava tijelo prometne policije, odnosno županijska policija nadležna za reguliranje i kontrolu prometa, u suradnji s upraviteljem ceste radi povećanja sigurnosti prometa.
"Dakle, ministarstva unutarnjih poslova županija u Federaciji Bosne i Hercegovine donose elaborat i organiziraju postavljanje radara na određenim dionicama autoceste, na temelju procjene rizika i prometnih nesreća. Sukladno navedenom zakonskom okviru, ograničenje brzine zakonska je obveza i preduvjet za sigurnost prometa, a županijska policija ima zakonsku ovlast i dužnost provoditi kontrolu i regulirati promet.
Također, nesporno je da je Federacija Bosne i Hercegovine, putem upravitelja Autoceste FBiH, jedina ovlaštena upravljati autocestom na Koridoru Vc te se pobrinuti za infrastrukturnu sigurnost odvijanja prometa na njoj, kroz gradnju, rekonstrukciju i održavanje.
Međutim, neposrednu kontrolu prometa prema postojećem zakonodavnom okviru obavljaju županijska ministarstva unutarnjih poslova, odnosno županijske uprave policije. Tu kontrolu, među ostalim, provode i postavljanjem stacionarnih radarskih uređaja kojima se kontrolira brzina kretanja vozila i koji služe kao dokaz za izdavanje prekršajnog naloga, a u konačnici i za izricanje prekršajnih sankcija, odnosno novčanih kazni kao javnog prihoda", navedeno je u mišljenju.
Prihodi pripadaju tijelima koja provode kontrolu
Iz Ustavnog suda FBiH navode i kako je visina novčanih kazni, pa tako i kazni povezanih s prometnim prekršajima, propisana materijalnim propisima. Pripadnost novčanih kazni utvrđena je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je način njihove uplate propisan Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodjeli javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Imajući u vidu kako su opća pravila brzine kretanja vozila i njezina ograničenja definirana Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, te kako operativnu kontrolu i reguliranje prometa obavljaju županijska tijela unutarnjih poslova i ona izdaju prekršajne naloge na temelju prekoračenja brzine zabilježenog na radarskim uređajima, može se zaključiti kako prihodi ostvareni naplatom novčanih kazni putem stacionarnih radarskih uređaja na autocesti na Koridoru 5c pripadaju proračunima županija, odnosno onim nadležnim tijelima koja obavljaju operativnu kontrolu sigurnosti odvijanja prometa i na temelju toga prikupljaju javne prihode", navodi se u mišljenju.
