Što kandidati za Skupštinu HNŽ-a planiraju o demografiji

Kandidati za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije na Općim izborima zamoljeni su za odgovore na pitanja koja čekaju odgovore politika na pitanja koja bi život na ovom prostoru učinila boljim.

Neki podaci govore kako Hercegovačko-neretvanska županija gubi tisuću stanovnika godišnje a neprestano se u političkim istupima govori o problemima i potrebama demografije.

Silvio Bubalo - nositelj liste HRS-a za Skupštinu HNŽ-a kaže kako je dobar dio promjena u rukama birača. ''Kao prvo, narod na izborima mora promijeniti vlast jer ova vlast desetljećima nije ništa učinila da to zaustavi, pa nemamo razloga misliti da će to uraditi nakon ovih izbora. Stalno stvaranje političkih tenzija odbija investitore koji bi stvorili nova radna mjesta uz ionako kompliciranu administraciju. Grad Mostar, u kojem sam vijećnik, u nikad većem Proračunu od preko 160 milijuna maraka, ukinuo je sufinanciranje prve nekretnine i jednokratnu pomoć rodiljama kao dobre demografske mjere, a sve skupa u iznosu od 250.000 KM. To vam je najbolji pokazatelj nebrige ove vlasti na svim razinama za masovno iseljavanje'', kaže Bubalo za Bljesak.info.

Majda Behrem-Stojanov, kandidatkinja Demokratske fronte za Skupštinu HNŽ-a, kaže kako će se zalagati za donošenje hitnih mjera. ''Kao menadžerica koja je punih 10 godina u međunarodnoj organizaciji vodila kompleksne projekte, iz prve ruke sam bila involvirana u procese u kojima su moje kolege i naš tim uspješno uvodili zakone o socijalnom stanovanju na prostoru cijele BiH, donoseći najbolje prakse iz Europe i regije. Pokrenut ćemo donošenje Zakona o socijalnom stanovanju HNŽ i izgradnju fondova stanova koji će se dodjeljivati mladim parovima uz niske, pristupačne kirije, što dugoročno puni i obnavlja proračun kantona. Usporedo s tim, zagovarat ćemo dvije hitne mjere: stopostotno pokrivanje porodiljskih naknada iz proračuna kantona za žene u privatnom sektoru, čime direktno rasterećujemo male i srednje poduzetnike, te model po kojem će Kanton biti žirant mladima iz privatnog sektora za stambene kredite, kako radnik u realnom sektoru ne bi bio diskriminiran i primoran tražiti sudužnika u javnim institucijama'', kaže Behrem-Stojanov.

Marko Ćurčić, nositelj liste HDZ-a 1990 za Skupštinu HNŽ, kaže kako ''mladi ljudi ne trebaju govor o ostanku''. ''Ne možemo igrati na kartu emocija. Trebaju posao od kojeg mogu živjeti, stan koji mogu platiti i institucije pred kojima ne moraju tražiti vezu i u koje se mogu pouzdati. Ne treba nikome objašnjavati da mora ostati zato što voli Hercegovinu. Posao vlasti, moj posao, je učiniti ostanak dobrim izborom, a povratak stvarnom mogućnošću. Federalni zavod za statistiku procjenjuje 210.338 stanovnika u Županiji, znači nekih tisuću manje nego godinu ranije. Toj broj je najvećim dijelom potpomognut negativnim prirodnim priraštajem, odnosno bilo je 715 više umrlih nego rođenih. Dakle naši problemi nisu samo iseljavanje, nego i težak put ka osnivanju nove obitelji. Moj prvi prijedlog bio bi potpora osamostaljivanju, a ne samo kupnji nekretnine. Postojeće stambene potpore treba vrednovati i proširiti na ljude koji još ne mogu dobiti kredit, čime bi mladi ljudi imali šansu započeti život bez da ovise o bilo kome. Predložit ću početni program za 500 mladih kućanstava: do 200 KM mjesečno za prijavljeni dugoročni najam, najdulje dvije godine. Maksimalna izravna godišnja isplata za tih 500 kućanstava bila bi 1,2 milijuna KM. Dugoročno, s gradovima i općinama svakako treba pripremati stanove za pristupačan najam. No, ne treba zaboraviti subvencioniranje kupovine prve nekretnine, koja svakako ostaje prioritet. Drugi dio je vlastiti prihod, mogućnost pokretanja vlastitog biznisa. Predložit ću početne potpore do 10.000 KM za održive poslove mladih, uz mentorstvo, isplatu u fazama i kontrolu poslovanja. Obrt, poljoprivredna prerada, dizajn i nove tehnologije moraju imati jednaku priliku kada projekt ima kupca i računicu. Subvencija ne smije održavati fiktivnu tvrtku niti poslodavcu služiti za stalnu zamjenu radnika novim subvencioniranim radnicima. I naravno, treći dio su usluge: dostupne jaslice i vrtići, pouzdan prijevoz do škole i posla te zdravstvena skrb i u manjim sredinama. Ne možemo sve koncentrirati u Mostaru pa se čuditi odlasku iz ostatka županije. Županija već ima Strategiju za mlade 2023.–2028.; moj posao nije izmisliti još jednu, nego tražiti da svaka mjera dobije rok, odgovornu osobu i novac, a eventualno plan proširiti i nadograditi. Uspjeh ćemo mjeriti pristupačnošću stanovanja, stabilnim zaposlenjem i dostupnošću usluga. Ljubav prema svom gradu ne plaća stanarinu ni račune'', rekao je Ćurčić.

Tihomir Šarac, nositelj liste Hrvatske koalicije – Humska snaga pravaša (HSP BIH, HUM, HSP AS, HSP BIH I HB), kaže kako ''HNŽ ne gubi ljude samo zbog toga što su plaće niske. Ljudi odlaze jer ne vide sigurnost, perspektivu i mogućnost da ovdje osnuju i normalno podižu obitelj. Zato demografija mora biti jedna od temeljnih politika Županije. Zalagat ću se za univerzalni dječji doplatak, 70 posto minimalne plaće za treće i svako sljedeće dijete do sedme godine, punu naknadu plaće majkama na porodiljnom dopustu, subvencioniranje najma za mlade obitelji, povoljne stambene kredite i subvencioniranje kamata te besplatne vrtiće. Ali demografska politika nije samo socijalna politika. Moramo stvarati nova i bolje plaćena radna mjesta i povezati obrazovanje s gospodarstvom. Mladi neće ostati zato što im govorimo da ostanu, nego zato što će ovdje imati razlog za ostanak'', rekao je Šarac.

*Pitanja za ovo tekstualno sučeljavanje na portalu Bljesak.info, pored ovih stranaka, poslana su i HDZ-u BiH, SDP-u i SDA, ali ih nismo dobili do zaključivanja tekstova.