Dodik: ''U koji đavo mi to idemo?''

"S kim mi to surađujemo, gdje se mi to krećemo, u koji đavo mi idemo?", upitao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentirajući rad Vijeća za provedbu mira, visokog predstavnika i najave izbora novog prvog čovjeka međunarodne uprave u BiH.

Dodik je oštro kritizirao PIC, tvrdeći da takvo vijeće "uopće ne postoji" te da je riječ o, kako je rekao, ad hoc formiranoj skupini zemalja.

"To neko vijeće uopće ne postoji. Ono je ad hoc formirana grupa zemalja koje BiH godinama dovode u nered. Sve odluke tog Vijeća za provedbu mira bile su protiv dugoročne stabilnosti BiH", rekao je Dodik.

"Oni su otimači prava"

Dodik je ustvrdio kako su predstavnici PIC-a "uzurpatori" i "otimači prava konstitutivnih naroda".

"Oni su uzurpatori, oni su otimači prava konstitutivnih naroda i najviših institucija na razini svijeta, a to je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje je propisano u Aneksu 10 kako se bira visoki predstavnik", rekao je Dodik.

Prema njegovu tumačenju, strane potpisnice Aneksa 10 biraju visokog predstavnika, kojega na kraju imenuje Vijeće sigurnosti UN-a.

"To znači da strane potpisnice Aneksa 10 biraju visokog predstavnika kao svoga predstavnika, kojeg na kraju imenuje Vijeće sigurnosti. Tako piše u Aneksu 10", rekao je.

Dodik tvrdi kako je taj postupak narušen.

"Sve su to skršili, sve su nam to oteli. Oni su otimači koji ne mogu i ne trebaju upravljati nama", rekao je.

Napad na Sorecu i Europsku uniju

Dodik je kritizirao i šefa Delegacije EU-a u BiH Luigija Sorecu, optužujući ga da, kako je rekao, "laže o vladavini prava".

"A BiH je zasnovana na strahu od djelovanja stranaca putem Vijeća za provedbu mira i lažljivog Sorece, koji laže svaki dan. Kad god zine, laže o vladavini prava, a pozivaju nas u Europsku uniju koja laže", rekao je Dodik.

Zatim je postavio pitanje o daljnjoj suradnji s međunarodnim akterima.

"S kim mi to surađujemo, gdje se mi to krećemo, u koji đavo mi idemo?", upitao je Dodik.

"Kakvo Vijeće za provedbu mira?"

Dodik je osporio i funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

"Kakvo Vijeće za provedbu mira? Piše li u Aneksu 10 da postoji vršitelj dužnosti visokog predstavnika? Piše li igdje?", upitao je.

Nastavio je u istom tonu, poručujući kako neće šutjeti o toj temi.

"Što nas pravite blentavim sve ovdje? Mene nećete. Ja ću bar o tome govoriti, ako ništa drugo ne mogu", rekao je Dodik.

Posebno se osvrnuo na ulogu Velike Britanije u BiH.

"Velika Britanija održava tu priču o visokom predstavniku zato što ne može nigdje više proći kao takva, pa se ovdje sili kod nas u BiH", rekao je.

Dodik: Protjerati službene Engleze iz BiH

Dodik je zatim uputio jednu od najoštrijih poruka prema britanskim predstavnicima.

"Eno ti, majstore, Kina, eno ti Rusija, što se s nama baviš ovdje? Treba protjerati sve i jednog službenog Engleza iz BiH zbog zla koje su nam ovdje napravili. Ja da to mogu, ja bih to uradio. Naravno da ne mogu. Ali, bar u RS-u vidjet ću kako će se provoditi", rekao je Dodik.

Podsjetio je i na raniji slučaj njemačke dužnosnice kojoj je, prema njegovim riječima, onemogućeno djelovanje u Republici Srpskoj.

"Kao što se provela i ona savjetnica ministrice iz Njemačke", dodao je.

Rusija ne priznaje Crishocka

Podsjetimo, Ruska Federacija odbila je priznati američkog diplomata Louisa Crishocka kao prvog čovjeka međunarodne uprave u BiH, koji je nedavno imenovan vršiteljem dužnosti visokog predstavnika.

Moskva smatra da je to učinjeno mimo legalne procedure.

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je u nedjelju, u odgovorima na upite Federalne novinske agencije, da Daytonski mirovni sporazum ne predviđa funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

"Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira da gospodina Louisa Crishocka predstave kao privremenog visokog predstavnika nemaju pravnu osnovu", ustvrdila je Zaharova.

Ponovila je stav Rusije da takve ovlasti može imati samo visoki predstavnik čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a.

"Nikakve ovlasti u smislu Daytonskog sporazuma takozvani vršitelj dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje", izjavila je Zaharova.

Spor oko bonskih ovlasti

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira nedavno je imenovao američkog diplomata Louisa J. Crishocka vršiteljem dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta s te pozicije.

Crishock je do tada bio glavni zamjenik visokog predstavnika.

Rusija je još 2021. zamrznula sudjelovanje u radu PIC-a nakon Schmidtova imenovanja, smatrajući da je i ono provedeno mimo legalne procedure.

Crishock je prošloga tjedna u medijskim istupima izjavio da ima bonske ovlasti, uključujući mogućnost nametanja odluka i smjenjivanja dužnosnika.

Rusija smatra suprotno.

"Takozvane bonske ovlasti krše sve odredbe Daytonskog sporazuma. Mandat visokog predstavnika strogo je ograničen Aneksom 10 Mirovnog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik ne raspolaže izvanrednim ovlastima", rekla je Zaharova.

Moskva je ponovno poručila i kako Ured visokog predstavnika treba što prije zatvoriti.

Novi pokušaj dogovora

SAD i europske zemlje još nisu postigli dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta na čelu međunarodne uprave u BiH.

O tome bi se ponovno trebalo razgovarati na sjednici PIC-a u utorak, 14. srpnja.

Dio članica EU-a protivi se imenovanju američkog favorita, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, za novog visokog predstavnika. Francuska je kandidirala Renéa Troccaza.

U medijima se kao mogući kandidat spominje i danski diplomat Peter Sørensen, trenutačni posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine, koji je ranije vodio Izaslanstvo EU-a u BiH.

"Razgovarat ćemo o Zapadnom Balkanu i novom visokom predstavniku i procesu koji se događa oko toga", poručila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije u ponedjeljak u Bruxellesu.

Crishock kao privremeno rješenje

Na sjednici Upravnog odbora PIC-a 30. lipnja za vršitelja dužnosti imenovan je američki diplomat Louis J. Crishock, prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko.

On bi na toj poziciji trebao ostati dok članice PIC-a ne postignu dogovor o tome tko će biti novi visoki predstavnik.

Na prethodnim sjednicama Upravnog odbora PIC-a, održanima 4. i 30. lipnja, nije bilo konsenzusa o Schmidtovu nasljedniku.

SAD su inzistirale na talijanskom diplomatu Antoniju Zanardiju Landiju, koji je imao i potporu Italije, dok su Francuska i Velika Britanija, uz potporu Njemačke, tražile da novi visoki predstavnik bude francuski diplomat René Troccaz.

Visoka predstavnica EU Kaja Kallas, a kasnije i šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca, najavili su da bi 14. srpnja trebao biti izabran novi visoki predstavnik te da je imenovanje Crishocka privremeno rješenje.

OHR i program "5+2"

"Nema promjena u stavu EU kada je riječ o mandatu Ureda visokog predstavnika. Ovaj ured nije predviđen kao trajna kategorija, već treba ići u pravcu njegova gašenja", naveo je ranije Soreca, dodavši kako je najbrži način za gašenje OHR-a ubrzan napredak na europskom putu.

Bez obzira na to hoće li Upravni odbor PIC-a u utorak imenovati novog visokog predstavnika u BiH, nakon postavljanja Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika naglašeno je da će on "u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, kao i da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a".

To znači da na snazi ostaju ranije odluke visokih predstavnika, uključujući i Schmidtove nametnute izmjene Kaznenog zakona BiH.

Na temelju tih izmjena Dodik je pravomoćno osuđen pred Sudom BiH na zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

Ostaje i instrument bonskih ovlasti, koje visokom predstavniku omogućavaju nametanje obvezujućih zakona i odluka kako bi se prevladale političke blokade i ubrzala provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Dogovor o smanjenju OHR-a

Prema izvoru Bete iz obavještajne zajednice u BiH, na sastanku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanske premijerke Giorgie Meloni, održanom 25. lipnja u Antibesu, postignut je dogovor da sljedeće dvije godine na čelu OHR-a bude Talijan, a da ga potom, također na dvije godine, naslijedi Francuz.

U međuvremenu je objavljen dokument koji je Italija uputila partnerima u PIC-u, u kojem je predstavljena vizija Rima o budućnosti OHR-a u BiH.

Prema tom dokumentu, najavljuje se postupno smanjenje OHR-a, dok su bonske ovlasti navedene kao posljednja mogućnost djelovanja visokog predstavnika u situaciji kada su sve ostale opcije iscrpljene.

Naglašeno je i da novi visoki predstavnik neće poništavati odluke svojih prethodnika, dok će trajanje mandata OHR-a i dalje ovisiti o ispunjavanju programa "5+2", što znači da OHR u BiH može ostati još godinama.

Program "5+2" predstavlja listu ciljeva i uvjeta koje vlasti u BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a i preuzimanja punog suvereniteta.

Program je 2008. godine definirao Upravni odbor PIC-a, a među ciljevima je rješavanje pitanja državne imovine i puna provedba arbitražne odluke za Distrikt Brčko.

Jedan od uvjeta predviđa da se OHR neće zatvoriti dok Upravni odbor PIC-a ne donese pozitivnu procjenu situacije u BiH, koja podrazumijeva potpuno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.