Koliko su mladi u BiH zainteresirani za izbore?

Izlazak na izbore predstavlja najkonkretniji i najčešći oblik političkog angažmana mladih, a trend glasanja na izborima među mladima u Bosni i Hercegovini posljednjih je nekoliko godina u blagom padu.

Naime, kada se pogledaju podaci iz 2020. godine, postotak mladih koji su glasali na tadašnjim lokalnim izborima iznosio je 51,44 posto, ali dvije godine kasnije taj je postotak bio nešto manji pa je nešto više od 47 posto iskoristilo svoje biračko pravo na općim izborima, dok je na lokalnim izborima 2024. taj postotak iznosio 45,3 posto.

Politička pismenost mladih

Istraživanje "Politička pismenost mladih u BiH", koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazalo je da politika i politička događanja donekle ili iznimno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto navodi da ih politika donekle ili uopće ne zanima. Muškarci su više zainteresirani za politiku (48,4 posto) u odnosu na žene (35,8 posto).

Značajna je činjenica da s dobi raste interes mladih za politiku, tako da su među najzainteresiranijima za politička događanja mladi u najstarijoj dobnoj skupini, od 25 do 30 godina, dok je najveće odbijanje zabilježeno među mladima od 15 do 19 godina.

Nalazi fokusnih skupina pokazuju da se u pozadini sudjelovanja mladih u izbornom procesu uglavnom nalaze osjećaj građanske obveze i želja za utjecajem na promjene. Mladi se lakše odlučuju dati glas političarima koji imaju vidljive rezultate ili nude jasna rješenja problema koji su u njihovoj nadležnosti.

"Glasanje je naša samorefleksija, svega onoga što mi osjećamo u sebi. To je, prije svega, nazvao bih to i dužnošću, ali to je način demokratskog uređenja gdje mi jasno iznesemo svoj stav koji nitko drugi ne može vidjeti u tom trenutku, samo mi. To je jedini način na koji mi možemo na nešto utjecati. Mislim da svaki mladi čovjek treba izaći i bilo koga zaokružiti, barem da mu se malo dopada, nego da njegova dužnost i njegov glas propadne", mišljenje je jednog mladog čovjeka.

Mladi su u fokusnim skupinama otkrili i da ponekad ispunjavaju svoju građansku dužnost, odnosno glasuju iako nemaju visoko mišljenje o političarima, nego takav njihov čin predstavlja jedan oblik bunta.

"Glasala sam za svoju susjedu koja ima samo osnovnu školu jer smatram da političari nisu na mnogo zavidnijoj razini od nje. I odlučila sam je podržati. To je bilo na lokalnim izborima i ja sam bila jedna od šest ljudi koji su je podržali. Drugi političari, kad se plasiraju u medijima, imaju toliko izlizanih priča i govore klišeje da vrijeđaju inteligenciju ljudi koji su iole pametni i obrazovani. I pričaju o stvarima u koje ne vjeruju. Nekako, nitko da se pojavi tko je realan, tko će reći: 'Mi smo u velikom problemu.' Nego sve je OK, sve super, a nije super", istaknula je jedna sudionica fokusne skupine.

Demotivirani "ponudom"

Mladi koji ne sudjeluju na izborima, a imaju pravo glasa, kažu da su demotivirani političkom ponudom, odnosno ponudom kandidata i stranaka za koje su mogli glasati. To znači da neizlazak na izbore nije samo posljedica manjka interesa za politiku nego i posljedica procjene mladih da ponuđeni kandidati i političke opcije ne nude dovoljno razloga za njihovo sudjelovanje.

Prema rezultatima istraživanja Instituta, 38,5 posto mladih nije u tijeku s političkim događanjima, uključujući političke kampanje stranaka, dok 17,9 posto prati samo političke subjekte koji ih zanimaju. Informacije o političkim događanjima "usput" putem medija prikuplja 28,6 posto mladih, a 15 posto mladih trudi se biti u tijeku.

Više od trećine mladih (34,8 posto) navodi da ne čita programe stranaka prije glasanja. Od toga 19,7 posto kaže da programe nikada ne čita, dok 15,1 posto navodi da ih ne čita jer smatra da stranke ništa od obećanog neće ispuniti.

S druge strane, 36,4 posto mladih kaže da čita programe stranaka i da na temelju njih glasuje. To pokazuje da kod dijela mladih postoji informiraniji oblik odlučivanja, ali i da je značajan dio mladih nepovezan s formalnim programima političkih stranaka.

Na koncu, svega 3,1 posto mladih u BiH vjeruje političkim strankama, dok 48,1 posto navodi da im ne vjeruje. Neodlučnih je 42,8 posto, odnosno niti im vjeruju niti im ne vjeruju.

Više od trećine mladih smatra da političari nakon osvajanja mandata uglavnom ne ispunjavaju ono što su obećali prije izbora (38,4 posto). S druge strane, 16,8 posto smatra da obećanja uopće ne ispunjavaju, a 25,8 posto da ih djelomično ispunjavaju. Samo 1,1 posto mladih smatra da političari u potpunosti ispunjavaju svoja obećanja.