Edukacija

Trgovina ljudima surova realnost u BiH

U potrazi za boljim životom, lakom zaradom ili, čak, avanturom, veliki broj osoba, mahom žena, postane žrtvom trgovine ljudima. Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi.
Vijesti / Flash | 19. 10. 2022. u 15:19 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako bi doprinijeli smanjenju trgovine ljudima u Mostaru i šire Udruženje Dignitet u suradnji sa grupom mladih aktivista i učenika Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru, obilježilo je 18. listopad Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Tom prilikom urađena je izložba poruka i performans koji je ilustrirao kršenje elementarnih ljudskih prava žrtava trgovine ljudima.

Kriminal

Svi sudionici poslali su poruku pozivajući na zajedničke napore u borbi protiv trgovine ljudima, a mladi su dizajnirali promotivne materijale (cekeri, stikeri, lifleti) koje su građanima dijeljeni tokom razgovora.

Udruženje "Dignitet" također organizira predavanje povodom Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima za mlade grada Mostara koje će biti održano 20. listopada s početkom u 19:15 sati u velikoj sali Studentskog hotela Mostar.

Organizatori ističu kako je trgovina ljudima prvenstveno kriminalna aktivnost, koja često ima karakteristike organiziranog i prekograničnog kriminaliteta, ali je i ujedno i teško kršenje ljudskih prava zagarantiranih međunarodnim pravom, Ustavom BiH, entitetskim ustavima i Statutom Brčko Distrikta BiH.

Na preporuke Europskog parlamenta Europska komisija je 18. listopad proglasila Europskim danom borbe protiv trgovanja ljudima.

U potrazi za boljim životom, lakom zaradom ili, čak, avanturom, veliki broj osoba, mahom žena, postane žrtvom trgovine ljudima. Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom, ističu iz Udruženja Dignitet.

Mlađe žene i djeca

Kako dodaju, najveći postotak od ukupnog broja žrtava ovog oblika organiziranog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno izrabljivanje.

Osim prisilne prostitucije, žrtva se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organima. U manjem broju žrtve su i muškarci koji obično završe kao robovi.

U Bosni i Hercegovini, Romi su najviše izloženi trgovini ljudima, naglasili su u priopćenju.

Kako ocjenjuju, prosjačenje je jedan od gorućih problema s kojim se grad Mostar neuspješno nosi godinama. Slika bosonog djeteta koje sjedi na komadiću kartona u najprometnijim mostarskim šetnicama ili djeteta koje leži na Starom mostu je postao prizor svakodnevnice, posebno za vrijeme turističke sezone. Sustav je odgovoran da zaštiti djecu od bilo kojeg vida zlostavljanja i iskorištavanja. Tako nalažu zakoni, kao i Konvencija o pravima djeteta koju je BiH potpisala.

Svako dijete ima pravo na život, zaštitu, zdravlje, obrazovanje nediskriminaciju i razvoj svog punog potencijala. Udruženje "Dignitet" također provodi projekt "Funkcionalni pristupi za zaštitu dječjih prava" uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ-a. Projektom se želi dati društveni doprinos u borbi protiv trgovine ljudima.

Nažalost, BiH je zemlja porijekla, destinacije i tranzita za muškarce, žene i djecu koja su žrtve trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada, naglašavaju iz Udruženja "Dignitet".

Kopirati
Drag cursor here to close