Astronomi iznenađeni

Otkrivena nakupina od čak 70 lutajućih planeta u blizini Sunčeva sustava

Astronomi su otkrili dosad najveću skupinu lutajućih planeta u svemiru.
Sci-Tech / Svemir | 23. 12. 2021. u 16:30 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Između zvjezdanih sustava i crnih rupa nalazi se ogromno svemirsko prostranstvo, a u jednom od tih dijelova svemira astronomi su nedavno otkrili najmanje 70 lutajućih planeta koji sami putuju svemirom, odnosno koji nemaju matičnu zvijezdu oko koje se okreću.

U studiji koja je objavljena u srijedu u znanstvenom časopisu Nature Astronomy predstavljeni su detalji tog otkrića. Svaki od tih lutajućih planeta ima masu veličine otprilike Jupitera, a nalaze se oko sazvijeđa Škorpiona i Zmijovnika. Oba sazviježđa su područja formiranja zvijezda relativno blizu našem, Sunčevom sustavu.

Ipak, unatoč blizini tolikim svemirskim silama, ti gigantski planeti zapravo svemirom lete sami. Na njima nekih stvari koje mi uzimamo zdravo za gotovo, poput izlaska i zalaska sunca - nema. Na tim planetima nema godišnjih doba i nema topline, javlja Zimo.

Iako astronomi ne znaju sa sigurnošću kako su ti planeti dospjeli tamo gdje jesu, imaju nekoliko ideja kako se to moglo dogoditi. Neki od njih pretpostavljaju da su izbačeni iz matičnih zvjezdanih sustava, dok drugi pak smatraju da su se možda formirali kolabiranjem plinskog oblaka koji je bio premalen za formiranje zvijezde.

No, zapravo može postojati nebrojeno puno razloga zbog kojih ti planeti lutaju Mliječnom stazom bez zvijezda, ističe Hervé Bouy, vodeći autor studije i astronom s Laboratoire d'Astrophysique iz Bordeuxa u Francuskoj.

Otkriće skupine od 70 lutajućih planeta zapravo dolazi kao veliko iznenađenje. Pronalazak lutajućih planeta obično je težak proces zbog nedostatka njihovih pratećih zvijezda koje bi ih obasjavale.

Sjaj tih objekata je ekstremno slab i malo toga se može učiniti kako bi ih se proučavalo iz postojećih opservatorija, ističe Buoy.

Kako bi nadišli uobičajena ograničenja, astronomi su iskoristili hrpu podataka prikupljenih iz dva teleskopa Europskog južnog opservatorija (ESO) - Very Large Telescope i Visible Infrared Survey Telescope for Astronomy.

Pregledom desetaka tisuća širokokutnih slika iz ESO-ovih objekata, što je ekvivalent desecima terabajta podataka i stotinama sati promatranja, astronomi su mjerili sićušne pokrete, boje i svjetlost desetaka milijuna izvora na velikom dijelu noćnog neba.

Isti tim namjerava u daljnjim istraživanjima iskoristiti još jedan kompleksan alat za analiziranje neba. Riječ je o objektu Extremely Large Telescope, koji je u izgradnji u čileanskoj pustinji Atacama.

Prema kreatorima tog teleskopa, upravo on će biti prvi teleskop koji će pronaći život izvan Sunčeva sustava. On će svemir promatrati još dublje i u supervelikoj rezoluciji, otkriti posve nove planete te čak i istraživati prirodu tamnog svemira.

 

Kopirati
Drag cursor here to close