Započeo je kontroverzni projekt stvaranja građevnih elemenata ljudskog života od nule, za koji se vjeruje da je prvi takav u svijetu, izvještava BBC. Znanstvenici su se dosad klonili ovog područja zbog bojazni da bi moglo dovesti do stvaranja "dizajniranih beba" ili nepredvidivih promjena koje bi mogle utjecati na buduće generacije.
Sada je najveća svjetska medicinska zaklada Wellcome Trust uložila početnih 10 milijuna funti u pokretanje projekta i poručila kako bi ova istraživanja mogla donijeti više koristi nego štete, ubrzavajući razvoj terapija za mnoge neizlječive bolesti.
Dr. Julian Sale iz Laboratorija za molekularnu biologiju britanskog Medicinskog istraživačkog vijeća (MRC) u Cambridgeu, koji sudjeluje u projektu, rekao je za BBC da je riječ o sljedećem velikom koraku u biologiji. "Nebo je granica. Razvijamo terapije koje bi ljudima omogućile zdravije starenje, s manje bolesti", rekao je.
"Planiramo ovu tehnologiju iskoristiti za stvaranje stanica otpornih na bolesti koje bi mogle obnoviti oštećene organe, primjerice jetru, srce, pa čak i imunosni sustav", rekao je. Kritičari upozoravaju da bi istraživanje moglo otvoriti vrata neetičnim znanstvenicima koji žele stvoriti genetski modificirane ili poboljšane ljude.
"Volimo misliti da su svi znanstvenici vođeni željom da pomognu, ali znanost se može upotrijebiti i za nanošenje štete, pa i u ratne svrhe", upozorila je dr. Pat Thomas, direktorica organizacije Beyond GM.
Detalji projekta objavljeni su za BBC na 25. godišnjicu dovršetka Projekta ljudskog genoma, koji je prvi put mapirao sve molekule u ljudskoj DNK, a koji je također u velikoj mjeri financirala zaklada Wellcome.
Svaka stanica u našem tijelu sadrži molekulu DNK koja nosi genetske upute potrebne za njezino funkcioniranje. DNK se sastoji od samo četiri manja gradivna elementa, A, G, C i T, koji se neprestano ponavljaju u različitim kombinacijama.
Upravo ti jednostavni elementi sadrže sve genetske informacije koje fizički određuju tko smo. Projekt ljudskog genoma omogućio je znanstvenicima da "pročitaju" sve ljudske gene kao jedinstveni barkod.
Novi projekt, koji je upravo krenuo pod nazivom Sintetički ljudski genom, mogao bi označiti ogroman iskorak jer znanstvenicima neće omogućiti samo čitanje DNK, već i njezino stvaranje, dio po dio, molekulu po molekulu, pa možda jednog dana i cijeli ljudski genom od nule.
Prvi cilj znanstvenika je razviti metode za izgradnju sve većih dijelova ljudske DNK, sve do točke kada uspiju sintetski stvoriti cijeli ljudski kromosom. Kromosomi sadrže gene koji upravljaju našim razvojem, obnovom i održavanjem organizma.
Jednom kada ih uspiju stvoriti, moći će ih detaljno proučavati i koristiti za eksperimente kako bi se bolje razumjelo kako geni i DNK zapravo reguliraju naše tijelo. Mnoge bolesti nastaju upravo zbog poremećaja u tim genima, pa bi takva istraživanja mogla otvoriti put do učinkovitijih terapija, kaže profesor Matthew Hurles, ravnatelj Instituta Wellcome Sanger, koji je sudjelovao u sekvenciranju najvećeg dijela ljudskog genoma.
"Sintetsko stvaranje DNK omogućuje nam da doista testiramo kako DNK funkcionira i ispitamo nove teorije, jer trenutačno to možemo raditi jedino tako da mijenjamo DNK koja već postoji u živim organizmima", rekao je Hurles.
Rad na projektu bit će ograničen na pokuse u epruvetama i laboratorijskim posudama, neće biti pokušaja stvaranja sintetskog života. Nova tehnologija znanstvenicima će omogućiti dosad neviđenu razinu kontrole nad živim sustavima u ljudskom organizmu. Iako je cilj projekta pronalazak medicinskih koristi, ne postoji ništa što bi spriječilo neodgovorne pojedince da tu istu tehnologiju iskoriste u opasne svrhe.
Profesor Bill Earnshaw, cijenjeni genetičar sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je razvio metodu za izradu umjetnih ljudskih kromosoma, upozorava da bi se ta tehnologija mogla zloupotrijebiti za stvaranje biološkog oružja, poboljšanih ljudi ili čak bića koja nose ljudsku DNK.
"Pandorina kutija je otvorena", rekao je Earnshaw za BBC. "Možemo sada uvesti ograničenja, ali ako neka organizacija koja ima pristup potrebnim strojevima odluči sintetizirati što god poželi, mislim da je nećemo moći zaustaviti", upozorio je.
Pat Thomas iz organizacije Beyond GM upozorava na komercijalne aspekte istraživanja, odnosno mogućnost da zdravstvene kompanije iskoriste tehnologiju za vlastiti profit. "Ako uspijemo stvoriti sintetske dijelove tijela ili čak sintetske ljude, tko će ih posjedovati? I tko će biti vlasnik podataka koji nastaju iz tih kreacija?", pita se znanstvenik.
S obzirom na sve moguće načine zloupotrebe tehnologije, nameće se pitanje zašto je Wellcome odlučio financirati ovaj projekt. Prema riječima dr. Toma Collinsa, koji je dao zeleno svjetlo za financiranje, odluka nije donesena olako. "Zapitali smo se, kolika bi bila cijena nečinjenja toga", rekao je Collins za BBC.
"Ova će tehnologija ionako jednog dana biti razvijena, a ako to učinimo sada, barem imamo priliku voditi cijeli proces na odgovoran način i odmah se suočiti s etičkim i moralnim pitanjima koja ona otvara", izjavio je.
U sklopu projekta paralelno će se provoditi i društveno-znanstveni program kojim će upravljati profesorica sociologije Joy Zhang sa Sveučilišta u Kentu. "Želimo čuti mišljenja stručnjaka, društvenih znanstvenika i, što je najvažnije, šire javnosti, kako oni doživljavaju ovu tehnologiju, kako im može koristiti i, naravno, kakva pitanja i brige maju", rekla je Zhang.
