Plan prilagođavanja

U Tesliću održan okrugli stol na temu prilagođavanja klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini

Sudionici okruglog stola suglasni su da negativne posljedice izazvane klimatskom krizom zahtijevaju sistematski i planski pristup, kao i podizanje nivoa znanja i svijesti svih aktera društva kako bi se postigla opća suglasnost društva
Sci-Tech / Obrazovanje | 17. 03. 2022. u 07:55 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), u Tesliću je 15. ožujka održan okrugli sto pod nazivom ''Planiranje prilagođavanja klimatskim promjenama: rezultati i izazovi'', u kojem su sudjelovali predstavnici sektora poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prostornog planiranja i okoliša/životne sredine, predstavnici entitetskih hidrometeoroloških zavoda, agencija za vode i fondova za životnu sredinu/okoliš.

Tom prilikom akteri događaja su razmijenili informacije o svim aspektima nedavno izrađenog prvog Plana prilagođavanja klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, te identificirali dalje korake i ključne izazove za njegovu implementaciju u narednim godinama.

Prof. dr. Goran Trbić, vodeći ekspert na izradi NAP dokumenta, istaknuo je da je Proces planiranja prilagođavanja u BiH rezultirao procjenom ranjivosti i rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena i klimatskih ekstrema, te ponudio moguće opcije za prilagođavanje klimatskim scenarijima.

"Plan prilagođavanja na klimatske promjene ima za cilj da poboljša postojeće izvještavanje o razvoju i provođenju mjera prilagođavanja te da doprinese integraciji prilagođavanja klimatskim promjenama u relevantne društvene, ekonomske i ekološke politike i akcije", dodao je Trbić.

S obzirom na to da su sektori poput poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, biodiverziteta, turizma i ljudskog zdravlja najpodložniji negativnim utjecajima klimatskih promjena, poseban akcenat tijekom diskusije stavljen je na potrebu međusektorske suradnje i integracije mjera prilagođavanja u sektorske strategije i planove kako bi se omogućila i ubrzala njihova implementacija te smanjili negativni efekti kojima je BiH naročito izložena u posljednjim desetljećima. Sudionici okruglog stola osvrnuli su se i na pitanje implementacije konkretnih mjera definiranih Planom i mogućnostima njihovog financiranja iz domaćih i međunarodnih fondova.

Foto: PR / U Tesliću održan okrugli sto na temu prilagođavanja klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini

"Proces planiranja prilagođavanja na klimatske promjene podrazumijeva i uspostavljanje sistema koordinacije u planiranju i implementaciji mjera prilagođavanja, te unapređenje kapaciteta domaćih institucija za procjenu ranjivosti na klimatske promjene, pripremu socio-ekonomskih scenarija i definiranje prioriteta prilagođavanja. Prioritet je i uspostavljanje mehanizama financiranja za ulaganja u aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene", kazala je Raduška Cupać, rukovoditeljica Sektora za energiju i zaštitu životne sredine, UNDP BiH.

Svjetlana Radusin, pomoćnica ministra u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, istaknula je da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova za cijelo čovječanstvo jer utiču na sve aspekte životne sredine i ekonomije, te ugrožavaju održivi razvoj društva.

"BiH u tome nije izuzetak. Svaka godina u periodu od 2009. do 2020. imala je obilježja ekstremnih vremenskih prilika, kao što su poplave, suše, toplotni valovi ili valovi ekstremnih hladnoća. Do sada je u BiH od klimatskih promjena tragično nastradalo više od 46 ljudi, a štete se mjere u milijardama KM, što govori da su posljedice tih promjena nešto čemu treba posvetiti ozbiljnu pažnju, kako bi se adekvatno planiralo prilagođavanje i realizirale investicije s ciljem smanjenja katastrofalnih efekata i evidentnih gubitaka i šteta uzrokovanih klimatskim promjenama", naglasila je Radusin.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je ključna institucija iz Federacije BiH koja u suradnji s drugim resornim ministarstvima na entitetskom i državnom nivou, institucijama Brčko distrikta BiH, kao i UNDP-jem, vodi aktivnosti koje se tiču klimatskih primjena.

"Ovog puta, u suradnji s UNDP-ovim projektom NAP i kroz intenzivan rad s institucijama na svim nivoima, razvili smo ambiciozan Plan prilagođavanja koji definira konkretne akcije prilagođavanja u oblastima upravljanja vodama, poljoprivrede, šumarstva, biodiverziteta, ljudskog zdravlja i turizma kako bismo implementirali mjere za smanjenje klimatskih katastrofa prema vlastitim mogućnostima, a posebno kako bismo iskoristili mogućnost za povlačenje određenih međunarodnih sredstava namijenjenih za potrebe klimatskih promjena", istaknula je Zineta Mujaković, šefica Odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Rješavanje problema prilagođavanja klimatskim promjenama doprinijet će postizanju dugoročnog održivog razvoja, odnosno ciljeva održivog razvoja. Planiranje prilagođavanja treba biti kontinuiran, progresivan i interaktivan proces, s ciljem implementacije jasno definiranih prioritetnih mjera. Kroz projekt NAP u procesu planiranja prilagođavanja na klimatske promjene u BiH sudjelovalo je više od 1300 predstavnika državnih, entitetskih i općinskih institucija putem direktnog planiranja mjera, izrade financijskih mehanizama te podizanja nivoa znanja i svijesti o svim aspektima prilagođavanja klimatskim promjenama. Ukupna vrijednost planiranih mjera prilagođavanja definiranih ovim Planom za BiH iznosi više od sedam milijardi KM do 2030. godine, što se dijelom može provesti hitnom akcijom domaćih institucija, dok je za veći dio neophodna snažna međunarodna podrška.

Sudionici okruglog stola suglasni su da negativne posljedice izazvane klimatskom krizom zahtijevaju sistematski i planski pristup, kao i podizanje nivoa znanja i svijesti svih aktera društva kako bi se postigla opća suglasnost društva o tome kako smanjiti njene katastrofalne efekte.

Događaj je organiziran u okviru projekta „Unapređenje procesa izrade Plana prilagođavanja Bosne i Hercegovine (BiH) na klimatske promjene (NAP)“, koji financira Zeleni klimatski fond (GCF), a implementira UNDP u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao UNFCCC kontakt institucijom za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma.

Kopirati
Drag cursor here to close