"Oko 70 posto stanovništva današnjeg Sarajeva potječe od starog humskog stanovništva", izjavio je prof. Milorad Kostić na promociji romana "Bosanski vladari i njihova razdoblja", odgovarajući na pitanje zašto se u domaćoj povijesti zapostavljaju Humljani i Humska zemlja.
Prof. Kostić ističe kako se često zaboravlja da je Hum bio politički entitet koji je imao dubok utjecaj na povijest Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, Humska zemlja je bila temeljni dio srednjovjekovne povijesti regije, a važnost tog teritorija nije dovoljno priznata ni u modernim analizama.
Spomenuo je i kako je genetski projekt u Hercegovini pokazao da je velik broj stanovnika Sarajeva povezan s Humski prostorima, posebno s područjima koja su bila pod vlašću Huma. Također, prof. Kostić ističe da je poznati Gazi Husrev-beg, osmanski vojvoda, zapravo potekao iz Trebinja, a ne iz Sarajeva, kako se često smatra.
Govoreći o povijesti Huma, prof. Kostić je napomenuo da je Sjeverni Hum, koji obuhvaća područje današnjeg Konjica, bio pod kontrolom vlastelinske porodice Branivojevića. Ova porodica igrala je ključnu ulogu u obrani teritorija Huma, usprkos napadima susjednih vladara, uključujući vlaške vođe. Dubrovnik je također bio ključan faktor u ovoj političkoj igri, prepoznajući stratešku važnost Huma i usmjeravajući svoju pozornost prema toj regiji kao ključnoj poveznici s Mađarskom.
Za kraj, Kostić naglašava da su udžbenici često pogrešno interpretirali širenje Bosne, dok je Bosna zapravo preuzela značajan dio teritorija Huma, uključujući sjevernu Hercegovinu. Kostić podsjeća da je Blagaj, a ne Mostar, bio glavni grad Bosanske banovine u srednjem vijeku.
Ovo su samo neki od važnih detalja koje je prof. Milorad Kostić iznio na promociji romana "Bosanski vladari i njihova razdoblja" autora Hamze Hamzabegovića, koja je održana u Mostaru.
