bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Bitka pomrčine

Znate li koji je najstariji događaj u ljudskoj povijesti za koji se zna točan datum?

Bitka u kojoj su se trebale sukobiti vojske Lidije i Medijskog Carstva najstariji je događaj u ljudskoj povijesti za koji se zna točan datum – 28. svibanj 585. godine prije Krista. Kako se zna? Lako: datumi pomrčine Sunca mogu se precizno izračunati.

Jedan od najfascinantnijih nebeskih događaja zacijelo je pomrčina sunca. Nastaje kad se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce, stvarajući privremenu tamu. Mjesec je tada u fazi mlađaka, a Sunce se može nalaziti do 16.5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga Mjesečeva čvora.

U jednoj godini moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Zbog svoga dramatičnog učinka na dan i noć, ova pojava oduvijek je izazivala golemo zanimanje, a na današnji dan, prije mnogo stoljeća, odigrala je presudan utjecaj na svjetsku povijest.

Prekinuta bitka zbog "znaka s neba"

Bitka u kojoj su se trebale sukobiti vojske Lidije i Medijskog Carstva najstariji je događaj u ljudskoj povijesti za koji se zna točan datum – 28. svibanj 585. godine prije Krista. Kako se zna? Jednostavno: datumi pomrčine Sunca mogu se precizno izračunati. Evo što se tog dana dogodilo!

Lidijci, predvođeni kraljem Alijatom II., i Medijci, kojima je zapovijedao Kijaksar, trebali su ukrstiti mačeve na rijeci Halis (Kizil u današnjoj Turskoj), ali je krvoproliće spriječila potpuna pomrčina Sunca.

Obje su strane, naime, tu prirodnu pojavu – koju je grčki astronom, matematičar i filozof Tales precizno predvidio – interpretirale kao znak da Bog želi prekid borbe, a s nebeskim znamenjem nitko se nije htio zafrkavati. Tako je, na nimalo spektakularan način, završio rat koji je trajao punih petnaest godina.

Rijeka Halis kao granica

Sukob bez sukoba u povijest je ušao pod nazivom “Bitka pomrčine”, a većina povjesničara slaže se da je izbio zbog lidijskih teritorijalnih pretenzija u Maloj Aziji.

Ipak, grčki povjesničar Herodot kao povod spominje priču o skitskim lovcima koje je unajmio Kijaksar: nakon što ih je kralj prekorio zbog neuspjelog lova, navodno su ubili njegova sina i servirali mu ga za večeru. Kad je Kijaksar otkrio taj zločin, lovci su pobjegli u Sard, odakle ih kralj Alijat II. nije htio izručiti Medijcima.

Kako bilo, zaraćene snage sklopile su primirje kojim je određeno da rijeka Halis postane granicom između Medijskog Carstva i Lidije. Također je sklopljen diplomatski brak između lidijske princeze Arijene i Kijaksarovog sina Astijaga.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO