Kad je riječ o jačanju zdravlja srca i prevenciji srčanog udara, kardiolozi kažu da jedna vrsta tjelesne aktivnosti nadmašuje sve ostale.
Bolesti srca i dalje su glavni uzrok smrti u svijetu, a samo u SAD-u od koronarne bolesti srca u 2022. godini umrlo je više od 371.000 ljudi.
"Aerobni trening treba poticati više od bilo koje druge vrste vježbanja,” poručuje dr. Luke Laffin, preventivni kardiolog i suvoditelj Centra za poremećaje krvnog tlaka pri Cleveland Clinic, za TODAY.com.
Aerobne vježbe uključuju hodanje ili trčanje, plivanje, vožnju bicikla – pa čak i ples.
Te aktivnosti ubrzavaju rad srca, a stanice koriste kisik za proizvodnju energije, objašnjava Cleveland Clinic. Osim toga, u igri su velike mišićne skupine, što dodatno doprinosi učinkovitosti.
Dr. Laffin kaže da brojna istraživanja potvrđuju: aerobna aktivnost ima veći utjecaj na smanjenje rizika od srčanog udara nego bilo koja druga vrsta vježbanja.
Srčani udari se u SAD-u događaju svakih 40 sekundi a neke vježbe su jednostavno učinkovitije u njihovoj prevenciji.
Aerobna aktivnost, poznata i kao kardio (riječ potječe od grčkog izraza za srce) – djeluje na kardiovaskularni i dišni sustav, potiče srce da brže radi, navodi Mayo Clinic.
S vremenom, redovita kardio aktivnost može značiti da srce više ne mora raditi tako naporno, dodaju iz Cleveland Clinic.
Dobrobiti uključuju:
• jačanje krvnih žila
• bolji protok kisika kroz tijelo
• sniženje krvnog tlaka
• povećanje "dobrog" kolesterola (HDL)
• smanjenje rizika od bolesti srca, uključujući i moždani udar.
A visoki krvni tlak? Itekako je povezan s povećanim rizikom od srčanog udara.
Anaerobne vježbe, poput treninga snage ili HIIT-a (visoko intenzivni intervalni trening), također jačaju srce i pluća, ali na drugačiji način.
"Aerobne vježbe i trening snage najvažniji su za zdravlje srca," kaže Kerry Stewart, fiziolog iz Johns Hopkinsa.
Fleksibilnost i istezanje možda nemaju direktan utjecaj na srce, ali su i dalje važne jer omogućuju da se aerobne i vježbe snage rade bolje i sigurnije.
Prema preporukama zdravstvenih vlasti, odrasli bi tjedno trebali imati barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti.
Dr. Laffin potvrđuje isto i napominje da su koristi još veće ako radite i više, piše AOL.
Baylor College of Medicine preporučuje da tih 150 minuta rasporedite tijekom tjedna, primjerice, 30 minuta dnevno tijekom pet dana, a dva dana odmarate.
"Trčite, plivajte, igrajte golf, planinarite, zaigrajte košarku, plešite, radite jogu, radite ono što volite," poručuje dr. Ben Levin. "Najvažnije je da se pokrenete."
