Prešli smo na ljetno računanje vremena, dani su dulji i mame nas na sve više aktivnosti u prirodi, no umjesto da se osjećamo puni energije i uživamo na suncu, umorni smo, pospani, bezvoljni, razdražljivi, dekoncentrirani i iscrpljeni.
Mnogi će i liječniku. Međutim, kod većine je, što potvrđuju i istraživanja, riječ o sindromu proljetnog umora koji nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se s većim ili manjim intenzitetom javlja kod velikog broja ljudi.
Stručnjaci tvrde da se proljetni umor javlja češće kod osoba preosjetljivih na vremenske promjene, nagli porast temperature, promjenu tlaka zraka i veću izloženost suncu, kod alergičara ili pak onih kod kojih je zbog jednolične zimske prehrane iscrpljena zaliha vitamina C u organizmu, a time i smanjena iskorištenost kisika u stanicama i oslabljen imunitet...
Na njega se više žale žene nego muškarci. No kako bilo, već promjenom prehrambenih navika i većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C, željeza koje pomaže u njegovoj apsorpciji, minerala, uzimanjem dosta tekućine te s više tjelesne aktivnosti poput hodanja, trčanja, rolanja, bicikliranja i boravka na svježem zraku – i sami si možemo pomoći.
Vrijeme je tako za sezonsko voće kao što su jagode, zeleno lisnato povrće poput blitve, špinata i kelja, mlade rotkvice, artičoke, šparoge... Proljetni umor lakše ćemo svladati i s unosom B vitamina koji pozitivno djeluju na raspoloženje, a sadržani su u mesu, ribi, integralnim žitaricama, mahunarkama...
Potrebni magnezij naći ćemo u grahu, grašku, soji, orašastim plodovima ili čokoladi s visokim udjelom kakaovca. I prehrana koja se temelji na složenim, zdravim ugljikohidratima niskog glikemijskog indeksa “tjera” proljetni umor i vraća energiju.
A ne pobijedimo li ga prilagođenom prehranom i kretanjem, imunitet možemo dodatno “nabildati” i nekim od dodataka prehrani poput beta glukana, jednog od najsnažnijih prirodnih aktivatora i stimulatora imunološkog sustava, vitaminima C, E, B skupine, matičnom mliječi, medom, ehinaceom...
