Srčani udari su najčešće povezani s osobama starijima od 65 godina, no u posljednje vrijeme zabilježen je zabrinjavajući porast slučajeva među mlađima, posebno onima ispod 45. godine.
Kardiologinja Hannah Rosenblum upozorava da osobe u dobi od 40 do 60 godina mogu biti pod rizikom razvoja srčanih bolesti, čak i bez očitih simptoma, uslijed sve češćih faktora poput hipertenzije, dijabetesa i pretilosti.
Ovaj trend zabrinjava i Bosnu i Hercegovinu, gdje kardiovaskularne bolesti godišnje uzimaju oko 19.000 života, što čini gotovo 45% ukupne smrtnosti. U 2023. godini, u Federaciji BiH preminulo je 11.605 osoba od bolesti cirkulatornog sistema, dok je u RS broj iznosio 7.602.
Posebno je zabrinjavajuće što se među oboljelima sve češće nalaze mlađe osobe, a stručnjaci ističu kako nezdrav način života, nedostatak fizičke aktivnosti i loša prehrana značajno povećavaju rizik.
Kako ističe specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije Denis Mačkić, "srčani udar postaje sve češći kod mlađih osoba u Bosni i Hercegovini, a uzrok tome je nezdrav način života, nedostatak fizičke aktivnosti i loša prehrana."
Promjene u izdržljivosti, poput otežanog disanja ili bolova u prsima tijekom vježbanja, mogu biti prvi znakovi srčanih problema. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i izbjegavanje pušenja i stresa ključni su za prevenciju. Za žene, menopauza dodatno povećava rizik zbog hormonskih promjena, stoga je važno redovito pratiti krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi.
"Tihi" srčani udar može imati atipične simptome poput umora, mučnine ili zubobolje, stoga je ključno redovito provoditi preventivne pretrage. Uz sve to, svjesnost o faktorima rizika i pravovremeno djelovanje mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija i poboljšati kvalitetu života.
Za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ključni faktori rizika na koje možemo utjecati uključuju pušenje, fizičku neaktivnost, nepravilnu ishranu, prekomjernu tjelesnu težinu, povišeni krvni tlak, povišene masnoće i šećer u krvi, kao i prekomjernu konzumaciju alkohola i dugotrajni stres. Također, ne smijemo zanemariti utjecaj aerozagađenja i lošeg okoliša na naše zdravlje.
Zdrav način života, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana mogu značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti i povećati kvalitetu života. Posljednjih godina, u BiH i regiji, sve se više pažnje posvećuje prevenciji, što uključuje redovite medicinske preglede i edukaciju građana o važnosti brige za zdravlje srca.
