U prva tri mjeseca 2025. godine broj osoba zaraženih HIV-om u Sarajevu povećan je za čak 50 posto u odnosu na ukupan broj registriranih slučajeva HIV-a tijekom prethodne godine, objavilo je Udruženje za promociju zdravlja i prevenciju bolesti ''HOPE''.
Prema njihovim podacima, u Bosni i Hercegovini trenutačno živi više od 490 osoba zaraženih HIV-om, no procjenjuje se da je stvarni broj najmanje tri puta veći, jer se mnogi ljudi nisu testirali. Dijagnoza se najčešće postavlja u kasnoj fazi bolesti – AIDS-u – kada su posljedice po zdravlje ozbiljnije, a mogućnosti liječenja ograničenije.
Udruženje ''HOPE'', povodom obilježavanja Europskog tjedna testiranja na HIV i hepatitise, pozvalo je javnost, medije i zdravstvene institucije da zajedno otvore tabuiziranu temu HIV-a, naglašavajući da šutnja nikoga ne štiti.
Prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, specijalistica infektologije i predsjednica Udruženja, izjavila je da HIV više nije smrtna presuda jer danas postoje lijekovi koji osobama s HIV-om omogućuju potpuno normalan život.
''Ali ono što nam još uvijek nedostaje jest dovoljno razumijevanja. Testiranje ne ubija – ignoriranje problema ubija. Što ranije otkrijemo infekciju, manja je šansa da bolest napreduje i da se prenese na druge'', naglasila je Hadžiosmanović.
Ona se ovim pitanjem bavi više od 30 godina i u međuvremenu je postala kuma 15-ero djece rođene od roditelja s HIV-om.
Dr. Borko Pavlica, liječnik s Klinike za infektivne bolesti UKC-a Republike Srpske, naveo je kako se ljudi još uvijek boje testiranja jer ne žele biti svrstavani u određene socijalne skupine kojima se HIV infekcija tradicionalno pripisuje.
''Želim jasno poručiti da testiranje to ne znači. Svaka seksualno aktivna osoba može biti u riziku, osobito ako prakticira nezaštićeni spolni odnos. Pravovremeno testiranje omogućava da osoba ostane zdrava, živeći s kroničnom infekcijom koja se lako kontrolira'', kazao je Pavlica.
Unatoč dostupnosti suvremenih terapija diljem Europe, većina pacijenata u BiH i dalje koristi zastarjele režime liječenja. Samo rijetki imaju pristup novim lijekovima koji omogućuju dug, kvalitetan i nerizičan život – bez prijenosa virusa.
''Neprihvatljivo je da u Bosni i Hercegovini suvremeni lijekovi za HIV budu dostupni samo malom broju pacijenata. Danas osobe koje žive s HIV-om mogu, uz odgovarajuću terapiju, ne samo živjeti dugo, nego i ne prenositi virus dalje. Svi moraju imati pristup tim lijekovima i prevenciji'', izjavio je Bratislav Prokić, aktivist iz Srbije i izvršni direktor udruženja ''Potent'', koji je došao u Sarajevo pružiti podršku radu HOPE-a i prenijeti iskustva regionalne suradnje.
U Srbiji je, zahvaljujući partnerstvu civilnog sektora i Ministarstva zdravstva, značajno proširen pristup suvremenim oblicima prevencije poput PrEP-a (profilaktičke terapije koja sprječava infekciju HIV-om) i omogućeno je redovito, besplatno testiranje u zajednici.
Udruženje HOPE, uz podršku infektologa i osoba koje otvoreno govore o životu s HIV-om, poziva sve građane da se testiraju – besplatno, anonimno i bez zakazivanja – tijekom Europskog tjedna testiranja, od 19. do 26. svibnja. Testiranje je dostupno u partnerskim organizacijama.
''HIV je naša stvarnost. Diskriminacija i stigmatizacija ljudi koji žive s HIV-om predstavlja poricanje postojanja ovog problema. Ne dopustimo da naše predrasude doprinesu pogoršanju epidemiološke situacije'', ističe dr. Hadžiosmanović.
Iako lijek za HIV još ne postoji, antiretrovirusna terapija (ART) danas omogućava osobama koje žive s HIV-om dug, zdrav i ispunjen život. Pravovremenim početkom terapije virus se može kontrolirati do razine kada postaje nedetektabilan – a time i neprenosiv. To znači da osobe s HIV-om mogu zasnivati obitelji i živjeti bez bojazni da će prenijeti virus partneru.
Zato je brz i jednostavan pristup terapiji nužan prioritet. Ipak, u BiH je procedura za početak liječenja spora i birokratizirana. O dodjeli terapije odlučuje komisija pri Fondu solidarnosti, što često odgađa početak liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. Udruženje HOPE poziva nadležne da preispitaju taj proces, osobito jer popis lijekova nije revidiran od 2017. godine.
Posebno zabrinjava činjenica da suvremenu, najučinkovitiju ART terapiju trenutačno prima manje od 10 posto osoba koje se liječe od HIV-a u BiH. U Srbiji tu terapiju dobiva više od 2.500 ljudi.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, među kojima je i cilj okončanja epidemije AIDS-a do kraja 2030. godine.
