Primijetili ste novu smeđu mrlju na licu no niste sigurni je li to pjegica ili sunčana pjega? Možda ste pronašli mrlju na leđima koja izgleda poput madeža, ali je ravnija od ostalih – znači li to da se radi samo o tamnijoj pjegici.
Evo kako razlikovati pjegice, sunčane pjege i madeže – i kada biste trebali provjeriti je li neka promjena na koži potencijalno opasna.
Pjegice (ephelides) su male, ravne, svjetlosmeđe mrlje koje se najčešće pojavljuju kod osoba svijetle puti ili crvene i svijetle kose.
Osobe s pjegicama često imaju gen MC1R, koji doprinosi njihovom nastanku.
Pjegice nastaju kao rezultat izloženosti suncu i postaju izraženije tijekom ljeta. Kada sunčeva svjetlost pogodi kožu, stanice zvane melanociti proizvode melanin – pigment koji koži daje boju.
Kod osoba sklonih pjegicama melanin se ne raspoređuje ravnomjerno, već se skuplja u nakupinama, stvarajući sitne smeđe točkice.
Pjegice se najčešće pojavljuju u djetinjstvu i mogu izblijedjeti s godinama, osobito ako se smanji izloženost suncu. Kako starimo, proizvodnja melanina opada, a postojeći pigment može se razgraditi ili raspršiti, što rezultira svjetlijim ili manjim brojem pjegica.
Nošenje zaštitne odjeće i redovito nanošenje kreme za sunčanje može spriječiti pojavu novih pjegica, osobito na licu i rukama.
Iako su pjegice potpuno bezopasne, mogu biti znak da osoba ima genetski povećan rizik od razvoja raka kože.
Sunčane pjege, poznate i kao staračke pjege ili aktiničke keratoze, ponekad se nazivaju i jetrenim pjegama, iako nemaju nikakve veze s jetrom.
One su veće od pjegica, ponekad veličine kovanice, i pojavljuju se kao ravne smeđe mrlje.
Sunčane pjege razvijaju se tijekom godina zbog dugotrajne izloženosti suncu, koja uzrokuje prekomjernu proizvodnju melanina. Najčešće se javljaju na dijelovima kože koji su najizloženiji suncu – licu, rukama, ramenima i rukama.
Za razliku od pjegica, koje mogu posvijetliti smanjenjem izloženosti suncu, sunčane pjege ne blijede s vremenom i mogu potamniti uz daljnju izloženost UV zračenju.
Iako su sunčane pjege bezopasne, neki ih žele ukloniti iz estetskih razloga, koristeći laser, kemijski piling ili medicinske kreme.
Međutim, sunčane pjege mogu povećati rizik od razvoja raka kože. Također ih je važno redovito pratiti jer sporo rastući melanomi u početnoj fazi mogu izgledati kao sunčane pjege. Ako primijetite promjene u veličini, obliku ili boji pjega, obavezno se posavjetujte s liječnikom.
Madeži su tamne, često blago uzdignute ili ravne nakupine stanica koje mogu biti prisutne bilo gdje na tijelu.
Iako se neki madeži mogu pojaviti pri rođenju, većina ih se razvija tijekom djetinjstva, adolescencije i rane odrasle dobi – osobito tijekom trudnoće, kada hormonske promjene mogu utjecati na njihovu pojavu.
Prosječna odrasla osoba ima između 10 i 40 madeža. Osoba s velikim brojem madeža može imati 50 ili više, dok se 100 i više madeža smatra vrlo visokim brojem.
Madeži nastaju kada se melanociti skupljaju u grozdovima umjesto da se ravnomjerno rasporede po koži.
Mogu biti ravni ili uzdignuti, ovisno o njihovom tipu, dubini i starosti.
Kompoundni nevusi su djelomično podignuti madeži koji sadrže pigment dublje u koži.
Dermalni nevusi su svjetlosmeđi ili boje kože i obično su uzdignuti, piše Science Alert.
Većina madeža je potpuno bezopasna. Neki madeži mogu imati dlačice, neki mogu nestati, a neki mogu potamnjeti ili promijeniti oblik s godinama ili hormonskim promjenama.
Međutim, određeni madeži mogu se razviti u melanom – opasan oblik raka kože.
Iako su pjegice i sunčane pjege bezopasne, madeže treba pažljivije pratiti – osobito ako primijetite promjene u njihovoj veličini, obliku, boji ili teksturi.
Ako vaš madež pokazuje neki od sljedećih znakova upozorenja, obavezno se obratite liječniku. Koristi se ABCDE pravilo kako bi se provjerilo postoji li rizik od raka kože:
A (asimetrija): ako jedna polovica madeža izgleda drugačije od druge.
B (rub – border): ako su rubovi madeža nepravilni, nazubljeni ili slabo definirani.
C (boja – colour): ako madež ima više nijansi ili je boja iznenada promijenjena.
D (promjer – diameter): ako je madež veći od 6 mm (veličina gumice na vrhu olovke).
E (evolucija – evolving): ako madež mijenja veličinu, oblik, boju ili ako svrbi, krvari ili postaje bolan.
Istraživanja pokazuju da samo 21,7 % ljudi može samostalno prepoznati melanom, što znači da su redoviti dermatološki pregledi ključni za rano otkrivanje raka kože.
Budući da pjegice, sunčane pjege i neki madeži nastaju pod utjecajem sunčeve svjetlosti, kožu možete zaštititi sljedećim mjerama:
Izbjegavajte sunce u razdoblju najjačeg UV zračenja (između 10 i 16 sati).
Koristite kremu za sunčanje s faktorom SPF 50 svaki dan, čak i kada je oblačno. Nanesite je 20 minuta prije izlaska i obnavljajte svaka dva sata.
Nosite zaštitnu odjeću, uključujući široki šešir koji pokriva lice, vrat i uši, te majice i hlače dugih rukava kako biste zaštitili ruke i noge.
Pravilna zaštita od sunca ne samo da smanjuje rizik od opeklina i starenja kože, već i značajno pomaže u prevenciji raka kože.
