Sav trud koji uložite u gubitak kilograma u srednjoj dobi mogao bi vam donijeti dulji i zdraviji život, pokazuje nova studija.
Stalni gubitak oko 6,5 % tjelesne težine, bez korištenja lijekova ili operacija, kod ljudi u srednjoj dobi povezan je s velikim dugoročnim zdravstvenim koristima, kaže vodeći autor studije dr. Timo Strandberg, profesor gerijatrijske medicine na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj.
Među tim koristima su smanjen rizik od kroničnih bolesti i manja smrtnost od svih uzroka.
Studija, objavljena u časopisu JAMA Network Open, analizirala je podatke oko 23.000 ljudi podijeljenih u tri skupine, prikupljene u različitim razdobljima: jedna od 1985. do 1988., druga od 1964. do 1973., i treća između 2000. i 2013. godine.
Istraživači su ljude grupirali prema njihovom početnom BMI-u (indeks tjelesne mase) i tome jesu li u međuvremenu izgubili, dobili ili održali težinu. Zatim su uspoređivali te obrasce s podacima o hospitalizacijama i smrtnosti.
Rezultati su pokazali da su ljudi koji su u srednjoj dobi smršali imali manju šansu da kasnije u životu dožive srčani udar, moždani udar, rak, astmu ili kroničnu opstruktivnu plućnu bolest.
Također su imali i manju vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka tijekom sljedećih 35 godina.
Važno je istaknuti da je velik dio podataka prikupljen prije nego što su lijekovi za mršavljenje ili operacije postali široko dostupni, što znači da su koristi u velikoj mjeri rezultat promjena u prehrani i tjelovježbi, kaže dr. Strandberg.
Iako je studija opsežna jer koristi veliki uzorak ljudi, postoje ograničenja pri primjeni rezultata na širu populaciju, kaže dr. Aayush Visaria, klinički istraživač i budući instruktor medicine na Rutgers Robert Wood Johnson Medical School u New Jerseyju, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Studija je provedena na bijelim Europljanima, pa je teško te rezultate primijeniti na druge skupine, ističe Strandberg.
"BMI značajno varira među različitim rasnim i etničkim skupinama," kaže Visaria.
Također, BMI koji mjeri težinu u odnosu na visinu nije uvijek najprecizniji pokazatelj sastava tijela. Iako je popularan jer je jednostavan za izračun, on ne razlikuje udio mišića i masnog tkiva, dodaje Visaria.
"Puno je faktora koji utječu na to kako se sastav tijela mijenja, čak i ako ukupna težina ostane približno ista," kaže on.
Neke studije pokazuju da je važna raspodjela masnog tkiva, masnoća oko unutarnjih organa može imati veći utjecaj na rizik od bolesti.
Promjene u načinu života kao što su zdrava prehrana i redovita tjelovježba bili su ključni za smanjenje rizika, kaže studija.
Imajte na umu da je riječ o promatranju, što znači da se može vidjeti povezanost između gubitka kilograma i smanjenog rizika od bolesti i smrtnosti, ali ne možemo s apsolutnom sigurnošću reći da je baš gubitak težine jedini razlog, objašnjava Visaria.
Iako su istraživači uzeli u obzir neke faktore poput dobi, nisu mogli potpuno kontrolirati druge promjene u ponašanju poput prehrane i aktivnosti, koje također mogu igrati važnu ulogu.
"Često su gubitak kilograma i zdrave navike povezani i zajedno doprinose poboljšanju zdravlja," kaže Strandberg.
Gubitak težine može ublažiti probleme poput osteoartritisa, opstruktivne apneje u snu i masne jetre, dok promjene u prehrani i tjelovježbi smanjuju rizik od srčanih bolesti.
Zdrav način života uvijek je važan za dobro zdravlje, pa treba nastaviti s uravnoteženom prehranom i redovitom tjelovježbom čak i ako koristite lijekove za mršavljenje, savjetuje Visaria.
Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, žitaricama, maslinovim uljem, orašastim plodovima i sjemenkama stalno se pokazuje kao najbolji izbor za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti.
Ova prehrana može pomoći u jačanju kostiju u starijoj dobi i smanjiti rizik od bolesti srca.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslima najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno, uz vježbe snage dva puta tjedno, piše CNN.
No, kako ističe Strandberg, pretilost nije samo individualni problem, ona je i društveni izazov.
"Zdrava hrana i mogućnosti za tjelovježbu moraju biti dostupniji u suvremenom društvu kako bismo smanjili negativne zdravstvene posljedice povezane s pretilošću," zaključuje on.
