Zemlja se tresla 12 dana, ljudi su mislili da je stigao sudnji dan: "Hercegovina će zapamtiti 1. kolovoza 1907."

Na današnji dan prije točno 119 godina snažan potres s epicentrom kod Počitelja pogodio je velik dio južne Hercegovine. U Čapljini je, prema tadašnjim novinskim izvješćima, poginuo jedan prolaznik, dok su velike štete zabilježene u Mostaru, Ljubuškom, Stocu i drugim hercegovačkim mjestima.

12 sekundi straha

Potres se dogodio 1. kolovoza 1907. godine, a njegova magnituda procijenjena je na 5,7 prema Richteru. Epicentar je bio približno 16 kilometara istočno od Čapljine i 27 kilometara južno od Mostara, dok je na području Mostara i Čapljine dosegnuo intenzitet VII. stupnja MSK ljestvice.

O događaju je tjedan dana poslije izvijestio "Sarajevski list". Prema tadašnjem zapisu, prvi i najjači udar u Mostaru trajao je oko 12 sekundi, a podrhtavanje se širilo od jugozapada prema sjeveroistoku. Četiri minute poslije čula se slabija tutnjava, dok je oko sat vremena kasnije uslijedio još jedan snažan, ali kraći udar.

Mostarski list "Osvit" naveo je da je podrhtavanje trajalo između osam i deset sekundi te da je bilo praćeno snažnom tutnjavom. U gradu su pucale kuće i rušili se dimnjaci, a među stanovništvom je zavladao velik strah.

Ljudi su htjeli skakati s prozora

U Mostaru su na višim kućama popucali zidovi, sa stropova je otpadala žbuka, a srušeno je nekoliko dimnjaka. Prestrašeni stanovnici istrčavali su na otvoreno, dok su službenici prekidali posao i napuštali urede.

"U kućama, koje su visoke, na mnogim mjestima popucali su zidovi, a sa plafona se malter odrunio. Strah je bio zavladao u narodu tako, da su svi iz kuća za vrijeme potresa izletjeli na polje, a da je malo još duže trajao, već se spremao svijet, da skače iz prvog i drugog sprata na cestu", pisao je "Sarajevski list".

Tadašnji izvjestitelj naveo je da je riječ o najjačem potresu kojeg su se stanovnici sjećali u prethodnih deset do petnaest godina. Prema naknadnoj analizi, vjerojatno se radilo o jednom glavnom potresu i dvama naknadnim udarima.

U Čapljini se dimnjak srušio na prolaznika

Prema informacijama koje su stizale iz Čapljine, ondje je potres bio još snažniji. "Sarajevski list" izvijestio je da se dimnjak jedne kuće srušio na prolaznika, koji je poginuo na mjestu.

"Uredi su onaj čas odmah prestali uredovati, ostavljajući pojedinci svoj posao i bježeći na polje, samo da sačuvaju živu glavu. Vele, da je i nekoliko dimnjaka srušeno. Za Čapljinu pripovijedaju da je tamo potres bio jači, te da se dimnjak jedne kuće srušio na prolaznika, koji je ostao na mjestu mrtav", navedeno je u tadašnjem izvješću.

Naknadnom analizom procijenjeno je da su na pojedinim višim kućama u Mostaru nastala oštećenja drugog stupnja, dok su oštećenja na dimnjacima i objektima u Čapljini dosegnula treći stupanj.

Svjetina počela vikati da se vulkan provalio

Potres se osjetio diljem južne Hercegovine, uključujući Stolac, Ljubinje, Nevesinje, Trebinje i Ljubuški. Prema pisanju "Osvita", osobito su stradale javne i privatne zgrade u Ljubuškom i Stocu, a snažno podrhtavanje osjetilo se i u Dubrovniku.

Nekoliko dana poslije u "Osvitu" je objavljen opširniji dopis iz Ljubuškog, prema kojem je više od 30 kuća ostalo bez krovova ili s oštećenim zidovima. Mnoge obitelji napustile su domove i smjestile se na otvorenom jer se nisu usuđivale vratiti u kuće.

S okolnih klisura odronilo se kamenje, a prema istom zapisu, srušio se i dio stare tvrđave iznad Ljubuškog, a oblak prašine izazvao je dodatnu paniku među stanovništvom.

"Od ruševine podigla se velika prašina, te je svjetina počela vikati da je vulkan provalio. Strah i sada silni vlada, jer se i sad potresi ponavljaju", pisao je mostarski list.

Ljubuški dopisnik "Sarajevskog lista" zabilježio je da se potres u tom gradu osjetio u 11.07 sati i trajao oko deset sekundi. Srušeni su krovovi dviju kuća, oštećeno je još nekoliko slabije građenih objekata, a pao je i najviši zid staroga grada.

"Stariji pričaju da tako jakog potresa ne pamte. Svijet je počeo bježati iz kuća", navedeno je u dopisu.

Presušilo vrelo u Grudama

Naknadni udari nastavili su se sve do 12. kolovoza, čas jači, čas slabiji, zbog čega su stanovnici danima boravili izvan svojih domova. Šteta je zabilježena i na župnim dvorovima u Ružićima i Grudama, dok su crkva i zvonik u Drinovcima te novi župni stan u Gorici ostali neoštećeni.

"Poslije velikog potresa 1. augusta presušilo je grudsko vrelo , ali je kasnije opet provrelo. Kažu da je bila strahota gledati kako je bilo uzburkano kreničko jezero u Drinovcima", stoji u zapisima.

Stanovništvo je gotovo dva tjedna živjelo u strahu. Jedni su vjerovali da je nastupio sudnji dan, drugi da su potresi Božja kazna, dok su pojedinci od rodbine i prijatelja tražili oprost. Kasnije su se prepričavale tvrdnje da su se okolna brda tijekom glavnog udara pomicala te da su se ljudi osjećali kao da se nalaze na brodu na nemirnom moru.

Potres kod Počitelja iz 1907. ostao je zabilježen kao jedan od snažnijih u povijesti Hercegovine. Tadašnji novinar svoje je izvješće zaključio riječima:

"Kako bilo da bilo, oni koji sada borave u Mostaru zapamtit će dan 1. kolovoza 1907."