Iako je slavlje postalo univerzalno, točno porijeklo prvoaprilske šale ostaje nejasno. Najčešće se spominje veza s promjenom kalendara u 16. stoljeću, kada je papa Grgur XIII. uveo gregorijanski kalendar.
Do tada je u mnogim europskim zemljama bio na snazi julijanski kalendar, prema kojem je Nova godina počinjala krajem ožujka.
Zbog sporog širenja informacija, mnogi su i dalje slavili Novu godinu između 25. ožujka i 1. travnja, ne znajući da je novi datum postao 1. siječnja. Upravo su ti ljudi, zbog svog ''neznanja'', postali žrtve šala i podvala.
Jedna od najpoznatijih tradicija bila je lijepljenje papirnate ribe na leđa nesuđenim ''slavljenicima'', uz naziv ''travanjska riba'', simbol mlade i lako prevarene osobe.
Danas se 1. travnja obilježava u brojnim zemljama svijeta, a šale variraju od bezazlenih podvala među prijateljima do sofisticiranih medijskih i marketinških trikova koji često zbune i nasmiju javnost.
