Prije 185 godina napisana je "Pjesma Nijemaca" koja je postala himnom

Tekst njemačke himne spjevao je August Heinrich Hoffmann von Fallersleben prije 185 godina, a za glazbenu podlogu uzeta je austrijska carska himna "Gott erhalte Franz den Kaiser" (Nek Bog čuva cara Franju) koju je komponirao Josef Haydn.

magazin/zanimljivosti

Bljesak.info

26.08.2026. u 14:02

Dodajte Bljesak.info među omiljene izvore na Googlu

Svaki put kad igra njemačka nogometna ili neka druga reprezentacija postavlja se isto pitanje: zašto neki igrači ne pjevaju himnu? Možda zato što su tu pjesmu odavno pratili prijepori.

Tekst japanske nacionalne himne star je više od 1.000 godina. Nizozemci svoju himnu pjevaju vjerojatno od 16. stoljeća. U usporedbi s tim 185. rođendan njemačke himne izgleda skromno. Ali, povijest njemačke himne (Lied der Deutschen - Pjesma Nijemaca) je bogata usponima i padovima.

Tekst himne spjevao je August Heinrich Hoffmann von Fallersleben na današnji dan, 26. kolovoza 1841. godine na Helgolandu. A za glazbenu podlogu uzeta je austrijska carska himna "Gott erhalte Franz den Kaiser" (Nek Bog čuva cara Franju) koju je komponirao Josef Haydn, a koji je očito bio inspiriran hrvatskom narodnom pjesmom Stal se jesem v rano jutro.

Nakon što Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Nacije, čiji je posljednji car bio Habsburgovac Franjo II., više nije postojalo, ujedinjena Njemačka, o kojoj je sanjao Hoffmann kao i brojni drugi njemački intelektualci, bila je jako daleko.

Otok Helgoland, na koji se povukao ovaj pjesnik nakon agitiranja za "njemačku stvar", pripadao je Britancima.

Treba napomenuti kako je 1871. osnovano je Njemačko Carstvo u kojem je postojala carska himna Heil dir im Siegerkranz (Živio ovjenčan pobjedničkim vijencem), čija je melodija zapravo preuzeta od britanske himne God Save the Queen, ali nije postojala službena državna himna. U svečanim prigodama svirale su se razne skladbe.

Upravo na otoku Helgoland u Sjevernom moru, 9. kolovoza 1890. je po prvi put službeno otpjevana "Pjesma književnog 'revolucionara' protiv njemačke rascjepkanosti" kako je zabilježio Hermann Schäfer u svom djelu "Njemačka povijest u 100 objekata". Tada je Helgoland pripao Nijemcima.

"Deutschland über alles"

Vanjske granice Njemačkog saveza, koje je pjesnik pola stoljeća ranije opjevao stihovima "Von der Maas bis an die Memel, Von der Etsch bis an den Belt" (Od Maasa do Memela, od Etscha do Belta), nisu više bile aktualne.

Nakon nacističke vlasti i Drugog svjetskog rata zemljopisno određenje Njemačke trima rijekama koje su bile jedna u Francuskoj, druga u Litvi, treća u Italiji te morskim tjesnacom u Baltičkom moru, simboliziralo je njemačke osvajačke težnje.

Ali i ranije je stih "Njemačka, Njemačka iznad svega, iznad svega na svijetu" izazivao čuđenje. Filozof Friedrich Nietzsche označio ga je 1884. "najglupljom parolom na svijetu".

Publicist Kurt Tucholsky taj je tekst 1929. nazvao razmetljivom pjesmom. "Njemačka ne stoji iznad svega i nije iznad svega - nikad. Ali, trebala bi biti sa svima, naša zemlja."

Dugo je vladao muk

Kako lako su se Hoffmannovi stihovi dali instrumentalizirati pokazalo se već u Prvom svjetskom ratu. Na zapadnoj fronti kod belgijskog Langemarcka mladi vojnici su u studenom 1914. u veliki pokolj išli pjevajući "Njemačka, Njemačka iznad svega", iako to još nije bila njemačka himna.

Tek 1922. je "Pjesma Nijemaca" faktično postala njemačka himna. Nacisti su uzeli samo prvu kiticu, a nakon nje je slijedila nacistička pjesma "Die Fahnen hoch, die Reihen fest geschlossen" (Dižemo zastavu, zbijamo redove).

Nakon propasti Trećeg Rajha 1945. najprije je vladalo zatišje oko himne. Ustav Savezne Republike Njemačke uopće nije spominjao himnu, a DDR se nešto kasnije potpuno rastao od Hoffmannovih stihova.

Nedoumice s himnom okončala je 1952. prepiska između njemačkog saveznog predsjednika Theodora Heussa i saveznoga kancelara Konrada Adenauera.

Treća strofa Pjesme Nijemaca postala je himna Savezne Republike Njemačke - i to je ostala i nakon ponovnog njemačkog ujedinjenja 1990. (Izvor: Deutsche Welle)