Tekst pjesme Horvatska domovina autora Antuna Mihanovića izašao je na današnji dan prije 190 godina, 14. ožujka 1835. u Gajevoj Danici.
Danica je u to doba bila još relativno mlado glasilo, izašlo je tek 10 brojeva. Antun Mihanović bio je hrvatski plemić zagorskih korijena. Rođen je u Zagrebu 10. lipnja 1796. u kući na Harmici (današnjem Trgu bana Jelačića).
U doba kad je objavljena pjesma Horvatska domovina Mihanović je živio u Rijeci, pa se može pretpostaviti da ju je ondje napisao.
Pjesma Horvatska domovina prihvaćena je za hrvatsku himnu 1891. godine. Uglazbio ju je Vinkovčanin Josip Runjanin. Za himnu su uzete prva i druga te pretposljednja i posljednja kitica.
(Integralni tekst OVDJE)
MIhanović je filozofiju i pravo studirao na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Kao pravnik radio 1813. pri Banskome stolu u Zagrebu, 1815–21. bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u Rijeci, a 1836–58. radio je u austrijskoj diplomatskoj službi (u Beogradu, Solunu, Smirni, Carigradu, Bukureštu).
Brošurom Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku, nastaloj prema raspravi Ogled o potrebi pisanja na vlastitom jeziku (Saggio sopra la necessità di scrivere nella propria lingua, 1750) talijanskoga književnika Francesca Algarottija, Mihanović je, dva desetljeća prije Ljudevita Gaja, najavio hrvatske preporodne težnje.
Godine 1818. u Veneciji je pronašao rukopis Gundulićeva Osmana pa je objavio proglas Znanostih i narodnoga jezika prijateljom o potrebi njegova izdavanja.
Pisao je ljubavne i domoljubne pjesme, među njima i Horvatsku domovinu, tiskanu u Danici 1835., koja je poslije pod nazivom Lijepa naša postala hrvatskom himnom.
U slavistici je poznat po otkriću spomenikâ rane slavenske pismenosti (Zografsko evanđelje, Mihanovićev odlomak apostola).
Mihanović je posljednje godine života proveo u zagorskom dvorcu Novi dvori pokraj Klanjca, nekadašnjem vlasništvu grofova Erdödy. U tom je dvorcu i umro 14. studenog 1861. godine.
