Kosta Šumar, osim što se bavi proizvodnjom meda, jedini je u Bosni i Hercegovini koji provodi umjetnu oplodnju matica. Ova metoda podrazumijeva strogo selektivni uzgoj čistokrvne karnika pčele, koja je otpornija na bolesti i bolje se prilagođava klimatskim promjenama, omogućujući pčelarima sigurniju proizvodnju meda, prenosi BHRT.
Na samo tridesetak kilometara od centra Sarajeva, na oko 1000 metara nadmorske visine, u gotovo netaknutoj prirodi nalazi se između 80 i 100 pčelinjih društava. Iako je neobično imati pčelinjak na toj visini, ovaj pčelinjak specifičan je upravo po tome što se bavi umjetnom oplodnjom matica – nečim što do sada nije viđeno u Bosni i Hercegovini.
Iako ima samo 28 godina, Kosta Šumar odlučio je nastaviti obiteljsku tradiciju i posvetiti se pčelarstvu. Svoje košnice smjestio je u selu Podmjedenik, u podnožju Romanije. Diplomirao je na temi umjetne oplodnje matica i, prema dostupnim podacima, jedini je u BiH koji se time bavi.
"Genetski materijal uzimamo od trutova, s fokusom na dobivanje kvalitetnog krajnjeg proizvoda – u ovom slučaju karnika pčele. Time se smanjuje rojivost, povećava prinos meda te osigurava mirnije ponašanje pčela", objašnjava Šumar.
Klimatske promjene i globalno zatopljenje pokazali su da nadmorska visina od 1000 metara pogoduje uzgoju karnika pčela, koje su u ovom selu izdvojene od drugih i hrane se u netaknutim šumama i livadama. Osim meda, kojeg tijekom jedne sezone proizvede između 600 i 1000 kilograma, Kosta proizvodi i matičnu mliječ, propolis, pergu i vosak – sve visoke ljekovitosti.
Iako se život na selu čini izazovnim, Šumar ističe kako je krajnje vrijeme da se mladi okrenu zdravijem načinu života.
"Preporučio bih mladima da se vrate na selo jer država posljednjih godina nudi brojne poticaje za poljoprivredu. Naravno, svaki poljoprivrednik nailazi na prepreke, ali ako ljudi podrže domaće proizvode, olakšat će nam razvoj", kaže Šumar.
Potražnja za domaćim proizvodima ne izostaje, pa se njegov med brzo rasproda.
"Prodaja ide odlično, sve količine planu na kućnom pragu. Cijena stagnira na 25 KM, što je više u usporedbi s patvorenim medovima koji nam predstavljaju veliku konkurenciju", dodaje Šumar.
Prepoznati pravi med, kaže, nije lako – jedini siguran način je kupovati provjerene domaće proizvode.
U sljedećoj sezoni Šumar planira izgradnju laboratorija kako bi umjetna oplodnja matica bila dostupnija pčelarima diljem BiH, s ciljem osiguranja stabilnije i sigurnije proizvodnje meda.
