Psihologinja o zabrani društvenih mreža za djecu: "Vrlo lako se zaobilazi"

Po pitanju zaštite djece, Europska unija je presudila - zabranit će se društvene mreže za mlađe od 13 godina.

Potpune zabrane neće biti za djecu od 13 do 15 godina. Dopušteni su "mini računi" koje otvaraju i nadziru roditelji, a koristit će ih najviše sat vremena u danu.

Nema rezultata? 

Za djecu od 15 do 18 godina korištenje je dopušteno, ali platforme moraju jamčiti siguran dizajn bez algoritama koji stvaraju ovisnost ili uvlače mlade u ekstremne sadržaje.

Ova se praksa već provodi u nekim zemljama, a čekala se i u Hrvatskoj. O svemu je u studiju Dnevnika Nove TV govorila Tea Brezinšćak, psihologinja iz Centra za zdravlje mladih.

Na pitanje može li zabrana društvenih mreža uopće biti učinkovita, Brezinšćak je rekla da se dokazi o tome još uvijek prikupljaju, ali da dosadašnja istraživanja ne pokazuju rezultate kakvima se mnogi nadaju.

"Ono što za sada znamo, prema istraživanjima, jest da zabrana nije učinkovita, odnosno nije onoliko učinkovita koliko se nadamo. Pozitivno je svakako što bi to roditeljima bio jedan dodatan alat na koji se mogu osloniti u odgoju", rekla je.

Naglasila je, međutim, da odgovornost ne može biti isključivo na roditeljima. "Tu je važno i prozivanje odgovornosti velikih kompanija", dodala je.

Objasnila je i zašto zabrane često ne daju očekivane rezultate.

"Jedan dio odgovora leži u načinu njihove primjene, koju je zapravo vrlo lako zaobići, vrlo često pogotovo djeci. A drugi dio je u izostanku sustavnih preventivnih programa kojima se onda možemo baviti uzrocima, a ne zapravo samo posljedicama", objasnila je Brezinšćak.

Zabrana neće riješiti problem

Na pitanje što su do sada pokazala iskustva zemalja koje su već uvele zabrane, rekla je da istraživanja iz proteklih nekoliko godina nisu pokazala promjene kojima se očekivalo.

"Dakle, prema iskustvima zemalja u kojima je to primijenjeno, zapravo nije došlo do onih promjena kojima smo se nadali. Nije došlo do pomaka u mentalnom zdravlju. Čak su jako veliki postoci djece uspijevala to zaobići, pa se onda uopće postavlja pitanje jesu li primjenjivane, odnosno jesu li primjenjivane onako kako je to bilo zamišljeno", rekla je.

Razlog vidi i u načinu na koji djeca, posebno adolescenti, doživljavaju zabrane.

"Djeca, pogotovo adolescenti, takve zabrane neće doživjeti kao brigu za njihovu sigurnost, za njihovo mentalno zdravlje, nego kao ograničavanje njihove slobode. I to onda postaje zabranjeno voće, a oni su u tome iznimno vješti, često vještiji od nas, i vrlo lako se snađu kako zaobići zabranu", objasnila je.

Poručila je da su usmjeravanje i vodstvo važni, ali da sama zabrana neće riješiti problem.

"Ono što uz zabranu mora postojati jest sustavni trud koji je uložen u to da odgajamo djecu koja će biti kritična u susretima s društvenim mrežama i jačati tu njihove vještine", rekla je.

Maraton 

Dodala je da je potrebno razumjeti i zbog čega djeca toliko vremena provode na društvenim mrežama te im ponuditi konkretne alternative.

"Potrebno je osigurati im besplatne sportske aktivnosti, umjetničke aktivnosti koje će biti dostupne svima bez obzira na socioekonomski status", poručila je.

Uz to, smatra da treba jačati vještine koje će djeci pomoći da se lakše nose s izazovima.

"Važno je jačati njihove socijalno-emocionalne vještine, jačati njihove vještine tolerancije na frustracije, koje onda pomažu u tome da oni od toga mogu dobiti najviše što im treba", rekla je.

Budući da su društvene mreže dio svakodnevice i ne mogu se ignorirati, u otvara se i pitanje kako bi se danas trebali ponašati i roditelji i djeca.

"Vrlo često imamo potrebu riješiti stvari na jednostavan način, na brz način, ali ovo definitivno nije utrka na sto metara. Ovo će biti jedan maraton. Društvene mreže i općenito digitalne tehnologije postale su dijelom života svih nas", rekla je Brezinšćak.

Preporučuje da se prvi susret djeteta s društvenim mrežama odgađa što je dulje moguće te da se korištenje prilagodi njegovoj zrelosti. "U početku će to biti uz roditelja, kao što to mjera negdje i predviđa", objasnila je.

Suvremeni život 

"Od vrlo rane dobi važno je jačati kritičnost djece prema onome što tamo vide, tako da vide da ono što je tamo nije automatski istinito, to nije automatski točno, nego da imaju taj jedan odmak s kojim se onda smanjuje mogućnost da ti sadržaji djeluju na njih na nekakav negativan način", rekla je.

U razgovoru je otvoreno i pitanje sve češćeg prizora mladih koji hodaju s mobitelom u ruci i slušalicama u ušima - je li to dio suvremenog života koji treba prihvatiti ili navika koju ipak treba mijenjati.

"To je svakako i jedno i drugo. U nekim situacijama to je navika koja je dio suvremenog života. Digitalne tehnologije nam pružaju puno mogućnosti. Te mogućnosti koriste i djeca i odrasli", rekla je.

No upozorila je i na drugu, opasniju stranu takvih navika.

"Ali ona druga strana, koja je možda opasnija, sigurno opasnija, jest zapravo kad se upitamo - djeca su puno manje svjesna opasnosti, pa se samim time onda mogu i kroz tu distrakciju dovesti u nekakve opasne situacije, pa je s djecom zapravo baš o tome važno razgovarati", zaključila je Brezinšćak.