FOTO | Nevidljiva djeca predstavljena Mostaru
Priručnik "Nevidljiva djeca: Pravni status djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj", autora Iris Knežević i Tarika Ekmeščića, predstavljen je u subotu u Omladinskom kulturnom centru Abrašević u Mostaru.
Predstavljanje je održano u okviru festivala "Kako nastaje sjećanje?", nakon što je publikacija premijerno predstavljena u Sarajevu povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima.
Otvaranje teme
"U sklopu programa Alumnija koji se bavi kršenjem dječjih prava je zapravo i nastao ovaj priručnik koji se bavi zakonskom vidljivosti djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Napravili smo komparativnu analizu zakonske vidljivosti djece rođene zbog rata sa primjerom dobre prakse u BiH, odnosno nevidljivosti u Republici Hrvatskoj", rekla je predstavljajući priručnik koautorica Iris Knežević, neovisna istraživačica Global Campus Alumnija.
"Situacija u BiH ne služi kao primjer dobre prakse. U zakonu koji je primijenjen u Federaciji BiH i Brčko distriktu djeca rođena zbog rata prepoznata su kao civilne žrtve rata, dok u Hrvatskoj one nisu prepoznate. Cilj priručnika je zagovarati prema akademskoj zajednici, prema civilnom društvu i prema široj javnosti, kako bi se ta tema otvorila u Hrvatskoj, jer Hrvatska kao članica EU ima određene obveze ali i određena izvješća koje mora prijavljivati za zaštitu dječjih prava" rekla je Knežević.
"Mi više ne govorimo više o djeci. To su danas ljudi od svojih 30 godina kojima su sustavno, institucionalno, pravno i društveno kršena ljudska prava. Međutim, uz rad udruga zaboravljane djece rata, ali i drugih udruga u Bosni i Hercegovini, institucionalno i zakonski su ta djeca prepoznata. Ono što zapravo nedostaje u Republici Hrvatskoj je ta zakonska vidljivost koja bi bila moment u kojemu se kroz zakon djeca prepoznaju kao kategorija civilnih žrtava rata, institucionalno, a onda i društveno", rekla je.
Djeca kao subjekt ili kao objekt?
Mi smo kroz Priručnik napravili komparativnu analizu ne samo za zakon za djecu, već i zakon za preživjele žrtve ratnog seksualnog nasilja, gdje Republika Hrvatska ima zakon o preživjelima ratnog seksualnog nasilja, ali nema taj moment prepoznavanja djece kao posljedica ratnog seksualnog nasilja. U Bosni i Hercegovini djeca su pravno prepoznata kao subjekt prava koja nose, dok su u Republici Hrvatskoj prepoznata kao objekt. Dakle, oni nisu prepoznati kao ljudi, kao osobe koja drže određena prava i samim time određena ljudska prava su kršena više od 30 godina", smatra Knežević.
Priručnik je nastao u okviru programa Global Campus of Human Rights, a bavi se zakonskom vidljivošću djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja. Publikacija donosi i preporuke za poboljšanje njihova statusa, s posebnim naglaskom na Republiku Hrvatsku.
