Iako se često smatra zdravijom opcijom i najpopularnijim izvorom proteina u SAD-u, nova studija iz Italije ističe da piletina možda nije tako bezazlena kako se ranije mislilo.
Istraživači iz Nacionalnog instituta za gastroenterologiju u Italiji otkrili su da osobe koje jedu više od otprilike 19 zalogaja (ili četiri porcije) piletine tjedno imaju veće šanse da umru ranije u poređenju s onima koji konzumiraju manje od 100 grama tjedno, piše MailOnLine.
Osim toga, pokazalo se da postoji zabrinjavajuća veza između prekomjerne konzumacije piletine i pojave gastrointestinalnih karcinoma, posebno kod muškaraca.
Studija je pokazala da osobe koje jedu više od 300 grama piletine tjedno imaju dvostruko veći rizik od prerane smrti uzrokovane rakom probavnog sustava. Za muškarce je rizik bio još veći – čak 2,6 puta veći nego kod onih koji su konzumirali manje od 100 grama.
Istraživači još nisu sigurni zašto piletina povećava rizik, ali imaju nekoliko hipoteza. Jedna od njih je da pretjerano pečenje piletine stvara mutagene – hemijske ili fizičke supstance koje mogu izazvati genetske mutacije.
Također, način na koji se pilići uzgajaju i hrane može igrati ulogu – ranije studije ističu da se konzumacijom piletine tijelo može izložiti kancerogenim pesticidima i hormonima.
Studija je obuhvatila 4.869 odraslih osoba koje su pratile tokom 19 godina. Učesnici su dali podatke o svojim navikama u ishrani, zdravlju i načinu života, a istraživači su bilježili njihovu težinu, visinu, krvni pritisak i unos različitih vrsta mesa.
Tijekom perioda istraživanja preminulo je 1.028 osoba, a istraživači su utvrdili da je bijelo meso činilo 41% njihovog ukupnog unosa mesa, od čega je 29% bila piletina.
Analiza je pokazala da konzumiranje više od 300 grama piletine tjedno nosi 27% veći rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka u poređenju sa onima koji jedu manje od 100 grama tjedno. Štoviše, povećanje porcija piletine povećavalo je i rizik – čak i više nego isto toliko crvenog mesa.
Autori studije navode da su muškarci bili pod većim rizikom od žena kada je riječ o raku probavnog sustava, iako još nema jasnog biološkog objašnjenja za ove razlike.
Jedna od hipoteza uključuje utjecaj hormona, posebno estrogena, koji može igrati ulogu u metabolizmu i razvoju bolesti.
Autori priznaju da studija ima više ograničenja – nije razdvojila različite dijelove mesa, niti da li je meso bilo prerađeno ili organsko, niti kako je pripremano. Također, nije prikupljala podatke o fizičkoj aktivnosti, koja značajno utječe na zdravlje.
Važno je napomenuti da ovakve opservacione studije ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, već samo ukazati na moguće povezanosti.
Uprkos alarmantnim rezultatima, autori napominju da je veća konzumacija crvenog mesa i dalje jače povezana sa smrću od nekanceroznih bolesti – kod tih ispitanika crveno meso činilo 64% unosa mesa.
Studija dodatno komplikuje postojeću debatu – dok neka istraživanja potvrđuju ove nalaze, druga ne nalaze nikakvu vezu ili čak sugeriraju suprotno, piše Raport.
Dok konzumacija piletine i dalje raste u SAD-u, ova studija otvara nova pitanja o njenim stvarnim zdravstvenim efektima. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se sa sigurnošću znalo kako pileće meso utječe na zdravlje.
