Sporo jutro, teško ustajanje i osjećaj kao da mozak "kasni" za tijelom – mnogima je ovo poznat scenarij. I dok se često smatra da su takvi problemi znak lijenosti ili nediscipline, istina je daleko kompleksnija.
U nastavku donosimo savjete stručnjaka za spavanje koji mogu pomoći u svladavanju jutarnje tromosti – poznate i kao inercija spavanja.
Razlozi za jutarnju tromost mogu biti različiti, a najčešći uključuju:
• Poremećaj cirkadijalnog ritma – Ako tijelo doživljava jutro kao "sredinu noći", prirodno je da se teško pokrenuti.
• Nedovoljno sna – Zbog nesanice, kasnih obaveza, povećane potrebe za snom ili problema s organizacijom vremena.
• Loša kvaliteta sna – Moguće ju je povezati s apnejom, refluksom, tjeskobom, uporabom lijekova ili alkohola, neurednim ritmom spavanja, pa čak i bukom iz okoline.
• Učinak tableta za spavanje – Ponekad njihovi ostatci ometaju jutarnju budnost.
• Depresija – Može znatno utjecati na ritam spavanja i jutarnje funkcioniranje.
Ako su poteškoće s buđenjem česte i utječu na kvalitetu života, preporučuje se konzultacija s liječnikom, a po potrebi i uputnica specijalistu za poremećaje spavanja.
Moguće su dodatne pretrage – poput laboratorijskih nalaza, noćnog snimanja sna ili razgovora sa stručnjacima iz područja psihologije, otorinolaringologije, alergologije ili dentalne medicine.
Inercija spavanja je stanje zbunjenosti, mamurnosti i mentalne tromosti neposredno nakon buđenja. Riječ je o prirodnom, prolaznom procesu koji traje oko 30 minuta, ali kod nekih osoba može potrajati dulje i značajno ometati svakodnevno funkcioniranje.
• Izbjegavati naglo buđenje – Budilice koje simuliraju izlazak sunca potiču postepeno razbuđivanje i olakšavaju prijelaz iz sna u budnost.
• Buđenje bez alarma – Prirodno buđenje na kraju ciklusa spavanja (otprilike svakih 90 minuta) može smanjiti osjećaj mamurnosti.
• Pametni uređaji i aplikacije – Neki mogu prepoznati lakšu fazu sna i tada aktivirati alarm.
• Oprez sa "snooze" tipkom – Ponavljano odgađanje alarma može pojačati osjećaj pospanosti jer prekida san a da donosi stvaran odmor.
Nekad se jednostavno mora ustati – bez obzira na to koliko je teško.
Evo nekoliko strategija koje mogu pomoći:
• Postaviti postupnu budilicu, uz dodatne alarme udaljene od kreveta, s razmakom od pet minuta.
• Ne razmišljati – djelovati – Umjesto premišljanja, čim zazvoni alarm odmah ustati, otići do kupaonice, zatim u kuhinju. Bez povratka u krevet.
• Svjetlo i kofein – Kava na balkonu ili jutarnja šetnja izložena dnevnom svjetlu mogu značajno ubrzati razbuđivanje.
• Jutarnje vježbanje – Tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju, pomaže regulaciji sna i poboljšava raspoloženje.
• Rutina s nagradom – Planiranje nečeg ugodnog ujutro (omiljena glazba, podcast ili doručak) može stvoriti pozitivnu asocijaciju na buđenje.
• Uključiti druge članove kućanstva – Pomoć u buđenju, barem dok se rutina ne ustali, može napraviti veliku razliku.
Problemi s buđenjem često imaju dublje uzroke, a ne trebaju biti razlog za osjećaj srama ili krivnje. Umjesto toga, riječ je o signalu koji tijelo šalje – i koji se, uz pravilnu podršku i promjene u navikama, može ublažiti ili u potpunosti riješiti.
Ako se unatoč promjenama i dalje osjećate iscrpljeno nakon buđenja, potražite stručnu pomoć – kvalitetan san i jutarnja svježina nisu luksuz, već temelj zdravlja, piše The Washington Post.
