bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Karatepe-Aslantaş

Drevni dvojezični natpisi iz Turske postali dio UNESCO-ve Memorije svijeta

Drevni dvojezični natpisi iz turskog Muzeja na otvorenom Karatepe-Aslantaş uvršteni su u UNESCO-ov registar Memorija svijeta.
27.06.2025. u 13:37
text

UNESCO je nedavno uvrstio drevne dvojezične natpise iz Muzeja na otvorenom Karatepe-Aslantaş, smještenog u južnoj turskoj provinciji Osmaniye, u svoj registar Memorija svijeta.

Riječ je o natpisima starim 2.800 godina, koji potječu iz antičke Kilikije i ispisani su anadolijskim hijeroglifima i feničanskim jezikom. Natpisi se nalaze u prvom muzeju na otvorenom u Turskoj, koji je već uvršten na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine.

U obrazloženju UNESCO-a navodi se da natpisi iz Karatepe-Aslantaşa predstavljaju ''prvoklasan primjer res gestae, koji prikazuje postignuća jednog vladara''.

Ističe se njihov izuzetan jezički značaj, jer sadrže jedan od najranijih poznatih dužih tekstova na semitskom feničanskom jeziku i lokalnom luvijskom jeziku, oba važna za razvoj modernih pisama. Također se naglašava ''emocionalna povezanost lokalne zajednice s lokalitetom Karatepe''.

Neohetitsko naslijeđe i dešifriranje hijeroglifa

Muzej na otvorenom Karatepe-Aslantaş nalazi se unutar istoimenog nacionalnog parka, oko 24 kilometra istočno od okruga Kadirli. Lokalitet je nekada bio pogranična tvrđava grada-države Adanawe (Ḫiyawa) iz kasnog Hetitskog perioda.

Vladari Azatiwatasa su ga izgradili u 8. stoljeću pr.n.e., s ciljem obrane od sjevernih napada. Smatra se da su Asirci oko 700. godine pr.n.e. spalili i uništili tvrđavu.

Muzej na otvorenom Karatepe-Aslantaş
Foto: TGA / Muzej na otvorenom Karatepe-Aslantaş

Posebnost lokaliteta čine dvojezični natpisi, urezani na bazaltnim stelama i reljefima kapija, koji su napisani feničanskim i luvijskim jezikom. Ti tekstovi odigrali su ključnu ulogu u dešifriranju luvijskih hijeroglifa i pružaju važne informacije o društveno-političkom kontekstu istočnog Mediterana u željeznom dobu.

Natpisi, među ostalim, govore o utvrdama kralja Azatiwatasa koje su doprinosile miru i uključivale žene u društveni život.

Primjer očuvanja baštine i kulturno-prirodne harmonije

U 1950-im godinama, turska arheologinja Halet Çambel vodila je pionirski konzervatorski rad na lokalitetu, uključujući zaštitu skulptura, postavljanje nadstrešnica i proglašenje lokaliteta nacionalnim povijesnim parkom.

Karatepe-Aslantaş tako je postao jedan od prvih primjera in-situ konzervacije u Turskoj.

Muzej na otvorenom Karatepe-Aslantaş
Foto: TGA / Muzej na otvorenom Karatepe-Aslantaş

Muzej i danas impresionira posjetitelje svojim kapijama s kulama, statuom Boga oluje na postolju s bikovima, reljefima lavova i sfingi, te prizorima iz svakodnevnog života drevnog doba.

U sklopu kompleksa djeluje i zatvoreni muzej s eksponatima iz Karatepea i Domuztepea. Smješten unutar nacionalnog parka, lokalitet nudi i prirodne ljepote poput brane Aslantaş te raznovrsnu floru i faunu, čineći ga značajnim kulturno-prirodnim odredištem.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO