Postoji povezanost između vitamina J ili kolina i umora. Na to je upozorila skupina britanskih nutricionista koja smatra da se često osjećamo umorni upravo zato što ne unosimo u organizam dovoljnu količinu tog vitamina.
Za razliku od ostalih, mnogo poznatijih vitamina, kao što su A, B, C ili D, o kolinu rijetko tko razmišlja iako je riječ o vrlo važnom nutrijentu.
Lakše ga je unijeti u organizam u dovoljnoj količini ako ste svejed jer se nalazi prvenstveno u junetini, piletini, jetri jajima, ribi i mlijeku. No, ima ga i u mahunarkama, naročito u grahu i grašku, zatim u špinatu, suhom voću i pšeničnim klicama.
Ne postoji preporučena dnevna doza za kolin, no stručnjaci smatraju da je odgovarajuća količina 425 mg dnevno za žene te 550 mg dnevno za muškarce. Gornja sigurna granica za odrasle osobe je 3.500 mg dnevno.
"Kolin ima ključnu ulogu u funkciji jetre, razvoju mozga, mišićnoj snazi, metabolizmu i općenito je važan u procesima živčanog sustava. Svakodnevan odgovarajući unos pruža osjećaj ispunjenosti energijom te poboljšava kognitivne sposobnosti.
Ima vitalnu ulogu u zdravlju mozga, raspoloženju, pamćenju i pravilnoj funkciji jetre. Tko ne unosi dovoljno tog vitamina ima nisku razinu energije i probleme s koncentracijom, a može patiti i od steatoze jetre, odnosno masne jetre, jer kolin pomaže u uklanjanju kolesterola iz te najveće žlijezde u ljudskom tijelu.
S nedovoljnim unosom kolina povećava se i rizik za anksioznost i depresiju. Naročito ga je važno uzimati u trudnoći jer njegov manjak povećava vjerojatnost za razvoj ADHD-a kod djeteta" pojašnjava nutricionistica i naturopatkinja Hanieh Vidmar.
Kod svejeda je manjak kolina rijedak, dok je kod vegetarijanaca i vegana lakše da dođe do nedostatka. Naime, iako je kolin prisutan i u biljnim izvorima, namirnice životinjskog porijekla sadrže ga u značajno većim količinama.
"Treba imati na umu da je on ključan nutrijent u stvaranju masti koje podupiru snagu stanica, kao i u proizvodnji tvari koje djeluju kao glasnici između stanica. U jetri pomaže u uklanjanju kolesterola, što je važno za zaštitu od moždanog i srčanog udara. Također, ima važnu ulogu u proizvodnji acetilkolina, neuroprijenosnika koji je uključen u mišićnu memoriju, kognitivne funkcije i regulaciju pulsa", ističe Vidmar koja savjetuje redovitu konzumaciju namirnica životinjskog porijekla, poput junetine, piletine, jaja, ribe i mlijeka, kako bi se osigurao dovoljan unos tog nutrijenta.
"Osobe na veganskoj prehrani kolin mogu dobiti iz biljnih namirnica kao što su brokula, kikiriki, grah i gljive ili već spomenuti špinat, grašak, suho voće i pšenične klice" - kaže Vidmar napominjući da je kolin ipak u tim namirnicama zastupljen u mnogo manjoj mjeri nego u namirnicama životinjskog porijekla.
Dodaje i da je je anketa koju je provela britanska tvrtka YouGov otkrila da se jedna na svakih osam osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu osjeća "stalno umorna".
Postoji čak i medicinski akronim za to: TATT ili "tired all the time". Prema nekim procjenama, u SAD-u od sindroma kroničnog umora pati oko 4 na 1.000 odraslih osoba, a oko 80 posto slučajeva je nedijagnosticirano.
I u ostatku svijeta se rijetko dijagnosticira tako da točna prevalencija nije poznata, ali broj je vjerojatno znatno veći od tih procjena. Simptomi uključuju buđenje s osjećajem iscrpljenosti unatoč dugom i čvrstom snu, glavobolje, promjene raspoloženja i nedostatak motivacije, piše Živim.hr.
Česti uzroci su manjak željeza, vitamina B12 i folata, dijabetes i hipotireoza, ali i depresija. No, čini se da bi se trebalo pozabaviti i s unosom kolina koji bi također mogao biti u podlozi brojnih slučajeva "stalnog umora", smatra Vidmar.
