Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Prvo je nebo bljesnulo...

Prije pola stoljeća dogodio se drugi najsmrtonosniji potres u povijesti

U 3 sata i 45 minuta ujutro, na nebu iznad toga milijunskoga industrijskog grada pojavila se višebojna sijevajuća svjetlost. U samo dvadeset tri sekunde, potres jačine 8.2 stupnja po Richterovoj ljestvici u potpunosti je razorio gradsko središte.
28.07.2026. u 12:20
text

Kina je iznimno osjetljiva na potrese: ta mnogoljudna zemlja leži u tzv. “pacifičkom vatrenom krugu”, zoni vulkanske aktivnosti koja okružuje Tihi ocean. Ugrožena je i zbog kretanja Indijske ploče, koja se podvlači pod Azijsku ploču duboko ispod Himalaja.

Smatra se da je seizmologija, znanost koja se bavi potresima, nastala upravo u Kini. Ništa, međutim, nije moglo pripremiti ljude na katastrofu koja se dogodila u Tangshanu.

Dana 28. srpnja 1976. godine, u 3 sata i 45 minuta ujutro, na nebu iznad toga milijunskoga industrijskog grada pojavila se višebojna sijevajuća svjetlost. U samo dvadeset tri sekunde, potres jačine 8.2 stupnja po Richterovoj ljestvici u potpunosti je razorio gradsko središte.

Na tlu su nastale pukotine široke nekoliko metara. Željezničke pruge bile su svijene. Tisuće septičkih jama se razjapilo, poput kratera nakon udara bombe.

Željeznička pruga nakon potresa, ilustracija
Foto: Dui Hua Foundation / Željeznička pruga nakon potresa, ilustracija

Prema procjenama, u Tangshanu je uništeno devedeset pet posto stambenih zgrada i osamdeset pet posto industrijskih pogona. Ironijom sudbine, čitav je ostao jedino divovski dimnjak ukrašen Maovim sloganom "Pripremite se za rat i prirodnu katastrofu!".

Prema službenim podacima, toga kobnog dana poginulo je 242.769 ljudi, a ranjenih je bilo 164.851. Bio je to, smatra se, drugi najsmrtonosniji potres u povijesti (na prvom je mjestu onaj koji je 23. siječnja 1556. razorio kinesku pokrajinu Shaanxi, odnijevši 830.000 života).

Glavni uzroci visoke smrtnosti su epicentar potresa izravno ispod grada i njegov udar u vrijeme kad je većina ljudi spavala.

Komunistički mediji oprezno su izvještavali o katastrofi, posebno zato što su kineski znanstvenici tvrdili da mogu predvidjeti potrese po čudnom ponašanju životinja i iznenadnoj promjeni temperature izvorske vode. Mao Zedong izdao je partijski propis po kojem bi se svi ljudi trebali "čvrste ruke primiti protupotresne borbe, pod vodstvom revolucionarne linije".

Posljedice razornog potresa, ilustracija
Foto: Reddit / Posljedice razornog potresa, ilustracija

Stanoviti Che Cheng-Min riječi velikog vođe shvatio je doslovno. Kad je pokušao spasiti trinaestogodišnju kćer i šesnaestogodišnjeg sina iz ruševina, začuo je vapaje Chiu Kuang-yua, sekretara mjesnog komiteta Komunističke partije. Neshvatljivo, ostavio je rođenu djecu i bacio se na spašavanje državnog aparatčika!

Nakon što ga je izvukao na sigurno, vratio se po malene. Oboje se ugušilo pod ruševinama. "U korist zajednice i općeg dobra nije oklijevao žrtvovati vlastitu djecu!", ponosno je izvijestio Rénmín Rìbào, glavne režimske novine u zemlji.

Među preživjelima nakon potresa bio je i Ho Shu-sen, viši policijski dužnosnik. Supruga ga je probudila nekoliko trenutaka prije potresa.

"Pokazala mi je munjevit bljesak zeleno-plave svjetlosti. A onda smo začuli čudan zvuk iz podzemlja, sličan zvuku teretnog vlaka. Pod se dizao gore-dolje, zidovi su se naprezali… Iskočili smo kroz prozor trenutak prije nego što se naša kuća srušila. Dvije do tri minute ništa se nije čulo. A onda sam posvuda čuo jauk ljudi ispod ruševina njihovih domova", ispričao je kasnije. (Izvor: Povijest.hr)

POVEZANO