Prošlo je godinu dana od katastrofalnog potresa u Japanu koji je podsjetio na ljudsku nemoć pred prirodnim katastrofama. Višestruka katastrofa u zemlji sa svakodnevnim podrhtavanjima tla dokazuje kako mjere opreza uvijek mogu biti veće. Podsjetimo se i na neke od potresa koji su se kroz povijest dogodili na prostoru zapadnog Balkana.
Jedan od prvih zabilježenih potresa na ovim prostorima se dogodio u 4. stoljeću na području današnjeg Cavtata. Dolazi do djelomičnog uništenja grada Epidaura koji će konačno nestati nekoliko stoljeća kasnije kada ga uništavaju Slaveni i Avari. Preživjeli stanovnici osnivaju novi grad na hridima sjeverozapadno od Epidaura.
I taj novi grad Dubrovnik teško stradava u potresu 6. travnja 1667. Potres je prouzročio ogromne odrone stijena sa brda Srđ iznad grada, a požar je plamtio gradom i 20 dana nakon samog potresa. Skoro cijeli grad je uništen, a poginulo je oko 5000 ljudi.
Zagreb je 1880. teško stradao u potresu jačine 6,3 po Richteru. Iako je poginula samo jedna osoba, materijalne štete su bile ogromne, a uništena je i zagrebačka katedrala. U spašavanju unesrećenih je sudjelovao i pjesnik August Šenoa koji tom prilikom dobiva upalu pluća i umire.
Najjači potres koji je pogodio Srbiju se dogodio u Lazarevcu 1922. i iznosio je 6 stupnjeva po Richteru.
Šezdesete godine u Jugoslaviji su obilježene potresima, a prvi snažniji koji je u tom desetljeću zabilježen iznosi 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom u blizini Makarske 7. siječnja 1962. Brojne starije kuće u selima pod Biokovom su srušene, a stanovnici sela su kasnije uglavnom napustili ta mjesta i izgradili kuće uz more.
Godinu i pol kasnije, 26. srpnja 1963. potres jačine 6,9 stupnjeva po Richteru je uništio 80% Skoplja. Poginulo je preko 1000 ljudi, a posmrtni ostaci dijela poginulih se i danas koriste pri izučavanju anatomije na medicinskim fakultetima u regiji. Dan potresa se ubrzo počeo obilježavati kao Dan solidarnosti u Jugoslaviji, jer je grad obnovljen sredstvima iz cijele države. Materijalnim sredstvima i angažmanom svjetski poznatog arhitekta Kenzo Tangea, Ujedinjeni narodi pomažu pri obnovi glavnog grada Makedonije.
Potres jačine 5,6 stupnjeva po Richteru je prouzročio velike materijalne štete u Slavonskom Brodu 13. travnja 1964., ali nije bilo ljudskih gubitaka.
Banjaluka je 27. listopada 1969. teško oštećena u potresu jačine 6 stupnjeva po Richteru. Poginulo je 15 ljudi, preko 1000 je ozlijeđeno, a materijalne štete su bile ogromne.
Iako je skopski potres iz 1963. prouzročio najveću materijalne i ljudske gubitke, najjači potres u novijoj povijesti na zapadnom Balkanu se dogodio 1979. na crnogorskom i dubrovačkom primorju, a osjetio se i u Albaniji. Jačina potresa je iznosila 7 stupnjeva po Richteru, a epicentar se nalazio u Jadranskom moru između Bara i Ulcinja. Stari dijelovi crnogorskih priobalnih gradova su uništeni, a smatra se kako je u potpunosti uništeno preko 400 manjih sela. U Crnoj Gori je poginula 101 osoba, a u Albaniji 35. Osim Jugoslavije, u obnovi je sudjelovao i UNESCO zbog velikog broja uništenih i oštećenih spomenika kulture.
Snažni potresi u Hrvatskoj su se dogodili i 1986. u Kninu, te 1996. u Stonu kada su djelomično urušene stonske zidine.
Posljednji jači potres koji je pogodio područje zapadnog Balkana se dogodio u 3. studenog 2010. u Kraljevu. Potres jačine 5,4 stupnjeva po Richteru je prouzročio znatnu materijalnu štetu i smrt dvoje ljudi.
