Znanstvenici su otkrili da je dob u kojoj dijete napravi prve korake usko povezana s genetikom koja utječe i na razvoj kognitivnih sposobnosti.
Novo istraživanje je otkrilo poveznicu između toga kada dijete napravi prve korake i kako će se kasnije razvijati – ne samo fizički, već i mentalno.
Djeca koja počnu hodati malo kasnije od svojih vršnjaka mogla bi imati manji rizik od poteškoća s pažnjom i hiperaktivnošću (ADHD), ali i veći potencijal za uspjeh u školi.
Studiju su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Surreyju, Essexu i Londonu, koji su analizirali genetske podatke više od 70.000 djece. Istraživanje je pokazalo da genetika utječe na oko 25 posto razlika u dobi u kojoj djeca naprave svoje prve korake.
Profesorica psihologije i genetike, Angelica Ronald, objasnila je da su identificirali brojne genetske varijacije koje su povezane s kasnijim razvojem hodanja, a koje se također povezuju s boljim obrazovnim ishodima i nižim rizikom od ADHD-a.
Naglasila je da je ovo prvo istraživanje koje je u tako velikom opsegu analiziralo dječju motoriku s genetskog stajališta.
Djeca obično prohodaju između osmog i 24. mjeseca života, a većina samostalno hoda oko 18. mjeseca. Nakon toga, roditelji se često počnu brinuti, no ovo istraživanje pokazuje da nema razloga za paniku.
Dosad se smatralo da okolina igra ključnu ulogu u tome kada će dijete prohodati, no najnovija istraživanja pokazuju da genetika također ima značajan utjecaj, piše Express.
U sklopu istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Nature Human Behaviour, analizirani su genetski podaci više od 70.000 beba, a identificirano je 11 genetskih markera koji utječu na to kada će dijete prohodati.
Dr. Anna Gui, jedna od autorica studije i istraživačica sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu, zaključila je: "Do sada nismo znali što točno uzrokuje tako velike razlike među djecom kada naprave svoje prve korake."
