Cirkularna prehrana (eng. circular food system) odnosi se na način proizvodnje, konzumacije i gospodarenja hranom koji oponaša prirodne cikluse.
Umjesto linearnog sustava "uzmi–proizvedi–baci", cirkularni pristup nastoji zatvoriti krug – smanjiti otpad, ponovno iskoristiti nusproizvode i optimizirati upotrebu resursa.
Cirkularna prehrana spaja brigu o zdravlju čovjeka i zdravlju planeta.
Drugim riječima, cilj je stvoriti prehrambeni sustav koji minimalno opterećuje okoliš, a istovremeno osigurava sigurnu, nutritivno vrijednu i dostupnu hranu.
Suvremeni prehrambeni sustavi odgovorni su za oko 30% globalnih emisija stakleničkih plinova, značajnu potrošnju vode i degradaciju tla. Istodobno, trećina proizvedene hrane završi kao otpad.
Cirkularna prehrana postaje važna jer:
• smanjuje bacanje hrane kroz bolje planiranje, čuvanje i korištenje ostataka.
• povećava iskoristivost resursa uključivanjem nusproizvoda (npr. kore, stabljike, sjemenke) u prehranu ili proizvodnju druge hrane.
• potpomaže lokalnu i sezonsku proizvodnju čime se smanjuje transport i emisije CO2.
• potiče zdraviju i kvalitetniju prehranu temeljenu na biljnim namirnicama, cjelovitim žitaricama i smanjenom unosu ultra-prerađene hrane.
Ne morate mijenjati sve odjednom – počnite s malim koracima. Već i jednostavne navike poput kuhanja prema popisu, zamrzavanja viška hrane ili kupnje na tržnici mogu imati pozitivan učinak.
Edukacija o čuvanju namirnica, pravilno čitanje deklaracija i razumijevanje roka trajanja („najbolje upotrijebiti do“ vs. „upotrijebiti do“) također su dio promjene.
• Planirajte obroke kako biste iskoristili sve kupljene namirnice i smanjili otpad.
• Iskoristite ostatke hrane kuhanjem od ostataka ručka ili pravljenjem juhe od povrtnih otpadaka.
• Kompostirajte biootpad ako imate vrt jer je kompostiranje odličan način vraćanja hranjivih tvari u tlo.
• Konzumirajte lokalne i sezonske namirnice kako biste podržali lokalne proizvođače i smanjili utjecaj transporta.
• Kupujte hrane pred istekom roka trajanje poput voća i povrća koje možda ne izgleda savršeno, ali je jednako hranjivo.
Iako sustavne promjene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji zahtijevaju političku volju i strateške mjere, svaki pojedinac može doprinijeti cirkularnoj prehrani svjesnim odabirom hrane, održivim načinima pripreme i skladištenja, dijeljenjem viška hrane te podrškom inicijativama poput urbanih vrtova ili škola bez otpada.
Cirkularna prehrana nije samo ekološki održiva, već i zdravstveno korisna. Naglasak na biljnim namirnicama te smanjenju konzumacije mesa i procesirane hrane pridonosi smanjenju rizika od kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Cirkularna prehrana nije prolazni trend, već smjer prema kojem bi se trebali kretati svi dijelovi društva – od proizvođača do potrošača, piše Coolinarika.
Svaka odluka u kuhinji može biti mali korak prema većem cilju: zdravijem čovjeku i održivijem planetu.
