Malaksalost je stanje organizma koje nastaje uslijed naglog ili kroničnog fizičkog oboljenja. Osjećaj težine, usporenosti, pospanosti i umora koji se ispoljavaju tijekom rada ili psihičkog napora mogu prouzrokovati različite zdravstvene izazove.
Za razliku od kroničnog umora, malaksalost se obično ne primjećuje tijekom mirovanja, već prilikom redovnih dnevnih aktivnosti. Zamaranje koje tada nastaje najčešće se povezuje s nekim bolestima, ali i s načinom života koji vodimo.
U oba slučaja, nedostatak energije dovodi do nemogućnosti obavljanja svih poslova, negativno utječe na pravilno funkcioniranje imuniteta i metabolizma, dok otpornost na stres postaje minimalna. Sve to stvara osjećaj oslabljene snage i volje za svakodnevne obaveze.
Simptome malaksalosti ljudi opisuju na različite načine. Neki od najčešćih opisa uključuju vrtoglavicu, drhtavicu, otežano disanje i gubitak daha, ubrzan rad srca, bolove u mišićima, težinu u rukama i nogama, nizak krvni tlak, ubrzan puls i gubitak svježine na licu.
Pored toga, opći umor obično se ne uspijeva vratiti u normalu samo odmorom, zbog čega se dodatno stvara osjećaj iscrpljenosti i neraspoloženja.
Najčešći uzroci malaksalosti Simptomi malaksalosti mogu biti izazvani navikama, odnosno načinom života. Pojava malaksalosti jedan je od znakova da tijelo obavlja prevelike zahtjeve, trpi stresne situacije, nedovoljno se odmara, ne obnavlja energiju i ne unosi hranu bogatu vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Razvoj malaksalosti može se samo pojačati ako se, unatoč prisutnom naporu, nastavi s istim tempom. Zato je bitno napomenuti da oporavak dolazi samo promjenom životnih navika.
Međutim, budući da se malaksalost povezuje i s nekim bolestima, kada se osjeti, može biti povezana s nizom medicinskih problema. Ipak, u većini slučajeva ona je izazvana anemijom.
Anemija je stanje organizma koje nastaje uslijed nedovoljnog broja crvenih krvnih stanica (eritrocita). Kada tijelo nema dovoljno eritrocita, to znači da postoji i manjak hemoglobina, u čijem sastavu se nalazi željezo. U tom slučaju, naši organi ne dobivaju dovoljno kisika koji se veže za željezo u hemoglobinu, što dovodi do osjećaja slabosti. Tada srce počinje brže kucati (ubrzan puls) kako bi nadoknadilo nedostatak kisika u krvi.
Anemija ukazuje na poremećaj u krvi koji treba na vrijeme prepoznati i liječiti kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice na zdravlje. Malaksalost je jedan od simptoma koji ukazuje na ovu promjenu u organizmu, ali osim nje, anemija se često opisuje i s glavoboljom, vrtoglavicom, ubrzanim pulsom, zujanjem u ušima i slabom koncentracijom.
Pored anemije, bolesti koje također mogu izazvati malaksalost su:
Normalna malaksalost obuhvaća one osjećaje slabosti koji nastaju nakon težih fizičkih ili psihičkih zadataka, dugog boravka na suncu i visokim temperaturama, neuravnoteženim ritmom spavanja, čestim izlaganjem stresnim situacijama bez dovoljno odmora, konzumiranjem alkohola i nedovoljnog unosa vitamina za imunitet.
S druge strane, patološka malaksalost izazvana je promjenama u organizmu, bolestima i stanjima koja utječu na funkcije organa, postojećim bolestima koje su uznapredovale, kao i sve češćim psihičkim opterećenjima praćenim tjelesnim simptomima.
Ako osjetite promjene i povećanu malaksalost, razmislite:
Dakle, da bi se malaksalost savladala, prvo je potrebno utvrditi glavne razloge zašto je nastala. Unapređenje općeg stanja zdravlja postiže se kada se djeluje na uzročnike problema.
Uzroci stresa su različiti, a njihova učestalost često ne ovisi o nama. Bilo da se radi o neugodnim situacijama koje nas zadese tijekom dana u prometu ili nas stalni problemi prate duže vrijeme, posljedice na organizam su iste.
Stres se u mnogim situacijama ispoljava oslabljenim zdravljem. Malaksalost je samo jedan od odgovora tijela na teret koji smo stavili na sebe. Zato se potrudite da na dnevnoj bazi imate vrijeme za sebe kako biste bili zadovoljniji i strpljiviji u odnosu na sve druge obaveze.
Izbor dnevnih obroka i vremena kada jedete uvelike određuje kako ćete se osjećati tijekom dana. Pospanost, umor i pad koncentracije javljaju se s većim unosom masti i šećera, stoga u svoju prehranu uključite više integralnih žitarica, voća, povrća i ribe, prenosi Anafarm.
Organizirajte svoje vrijeme tako da u danu često jedete manje obroke i redovito pijete vodu jer hidriran organizam radi brže. Također, svoju prehranu obogatite namirnicama koje su bogate željezom, kao što su špinat, brokula, bijeli grah, puretina i crna čokolada.
Organizmu su neophodni svi dnevni unosi vitamina i minerala kako bi nas fizički i psihički podržali u svim aktivnostima tijekom dana. Za zaštitu od oksidativnog stresa neophodni su nam vitamin E i vitamin C, koji su također antioksidanti, kao i selen.
Vitamin B12 stimulira stvaranje crvenih krvnih stanica, smanjuje umor i iscrpljenost, što poboljšava rad živčanog sustava i raspoloženje. Magnezij je također odgovoran za normalno funkcioniranje živčanog sustava i psihološke funkcije, dok koenzim Q10 pomaže gotovo svim stanicama u organizmu u procesu stvaranja energije.
Budite pažljivi i pratite što vam tijelo govori. Brzina i tempo koje nam obveze nameću ne smiju nas spriječiti u redovitoj analizi toga kako se osjećamo i koliko dugo traju neugode u tijelu.
Ako osjetite da vam je potrebna detaljnija analiza, slobodno se obratite svom liječniku. Iskoristite navedene savjete, planirajte vrijeme za odmor i dajte svom organizmu vremena da se oporavi nakon zahtjevnog dana.
