Ljetni mjeseci razdoblje su u godini kada je najveća potreba za krvi, razlog čemu su česte prometne nesreće, ali i manjak stalnih dobrovoljnih darivatelja krvi zbog godišnjih odmora.
- Iako zasada nemamo problema sa zalihama, ljeto je uvijek vrijeme kada upućujemo apel za darivanje krvi, jer imamo otežan način prikupljanja krvi zbog odmora i nemogućnosti organiziranja akcija u radnim kolektivima“, kazala je za RDV pročelnica transfuzijskog centra Kliničke bolnice Mostar, prim.dr. Jadranka Knežević.
Krv mogu darovati svi zdravi ljudi od 18 do 65 godina starosti, a statistike iz BIH govore kako se na na ovaj humani čin u našoj zemlji puno češće odlučuju muškarci, nego žene.
- Čak 90 % dobrovoljnih darovatelja krvi su muškarci, mada se u zadnje vrijeme povećava i broj žena. Primjećujemo i kako među darovateljima imamo manje viskokoobrazovanih, a najčešća populacija darivatelja krvi su sa srednjom stučnom spremom. Imamo i porast onih koji krv daruju po prvi put, što je nama vrlo važno jer očekujemo da će doći još koji put“, kazala je dr. Knežević.
U proteklih 5 godina broj darovatelja krvi u BIH se udvostručio, mada još uvijek ne zadovoljavamo potrebe, koje su u BIH 3 % darivatelja krvi. Zasada imamo 1%, dok je ranije bilo tek 0, 85%.
Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je da 2020. godine sve zemlje dođu do svojih rezervi krvi kroz dobrovoljno neplaćeno davanje krvi.
Danas u samo 62 zemlje u svijetu se nacionalne zalihe krvi osiguravaju 100% kroz dobrovoljno neplaćeno davanje krvi, dok 40 zemalja još zavisi od obiteljskog davanja ili čak plaćenih donatora, doznajemo iz Crvenog križa FBiH.
