Prema posljednjim podacima dostupnima iz Kliničke mikrobiologije KCUS-a, u razdoblju od 14. do 21. svibnja 2025. godine Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo prijavljeno je 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva leptospiroze. Iz JU Domovi zdravlja KS testirano je osam pacijenata, pretežno iz Doma zdravlja Novi Grad, dok je s Klinike za infektivne bolesti KCUS-a testirano devet pacijenata.
Trenutno su na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a hospitalizirana dva pacijenta sa simptomima visoke tjelesne temperature (iznad 39 °C) koja traje nekoliko dana, uz prisutne respiratorne i/ili gastrointestinalne tegobe.
Leptospiroza se prenosi kontaktom s urinom zaraženih životinja, posebno glodara, a bez pravovremenog liječenja može uzrokovati teška oštećenja bubrega, jetre, meningitis, respiratorne probleme, pa i smrt.
Lokalni mediji u Sarajevu pišu kako u ovom gradu od 2022. do jeseni 2024. godine nije provedena obavezna preventivna deratizacija, što je, prema mišljenju stručnjaka i građana, direktno doprinijelo trenutnoj epidemiji.
Leptospiroza je zarazna bolest uzrokovana patogenim bakterijama zvanim leptospire, koje se prenose izravno ili neizravno sa životinja na ljude. Riječ je, dakle, o zoonozi. Prijenos s čovjeka na čovjeka događa se vrlo rijetko – pojašnjavaju iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
Leptospiroza je, kako navode, endemična u mnogim zemljama, a moguće i širom svijeta. Često ima sezonski karakter, a pojavljuje se kao posljedica povećanih oborina ili viših temperatura. Ipak, bolest se može javiti tijekom cijele godine. Epidemije se mogu povezati s promjenama u ljudskom ponašanju, kontaminacijom vode uslijed prisutnosti životinja ili kanalizacije, promjenama u brojnosti životinjskih rezervoara, ili se mogu pojaviti nakon prirodnih katastrofa poput poplava.
Na leptospirozu treba posumnjati kod svakog pacijenta koji se javi sa sljedećim simptomima: nagli početak groznice, drhtavica, crvenilo očne spojnice, glavobolja, bolovi u mišićima i žutica, navode iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
Inkubacija obično traje 5 do 14 dana, no može se kretati u rasponu od dva do 30 dana.
U priopćenju se ističe da kliničari ne bi smjeli čekati rezultate laboratorijskih testova prije nego što započnu liječenje antibioticima, jer serološki testovi postaju pozitivni tek oko tjedan dana nakon početka bolesti, a kulture mogu biti pozitivne tek nakon nekoliko tjedana.
Preporučuje se stalni nadzor i uspostava sustava za prijavljivanje slučajeva.
Prevencija i kontrola trebaju biti usmjerene na: izvor infekcije, put prijenosa između izvora infekcije i ljudskog domaćina, ili samu infekciju odnosno bolest kod čovjeka.
Mjere kontrole mogu se usmjeriti na lokalne životinjske rezervoare, a uključuju: smanjenje populacije određenih životinjskih rezervoara, primjerice štakora; fizičko odvajanje životinjskih rezervoara od ljudskih naselja pomoću ograda i zaštitnih mreža; cijepljenje pasa i stoke; uklanjanje otpada i održavanje čistoće oko ljudskih naselja; poticanje ljudi da ne ostavljaju hranu na otvorenom, osobito u rekreacijskim područjima gdje su štakori često prisutni – navodi se u priopćenju.
