Jesu li djeca- djeca, a roditelji - roditelji?

Odgoj djece u 21. stoljeću - ''Djeca trebaju nas i sigurnost, a ne luksuznu igračku''

S Anom Lovrić i Ivanom Granić Galić razgovarali smo o odgoju djece u 21. stoljeću i što se promijenilo od 80-ih godina do danas. Dvije psihologinje i mame odgovorile su nam između ostalog i jesu li danas djeca- djeca, a roditelji-roditelji?
Lifestyle / Obitelj | 05. 03. 2024. u 11:55 M.L. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

O odgoju djece danas slušamo, gledamo i čitamo u svim medijima, radionicama, društvenim mrežema, a reels-ovi koji nam iskaču na dnevnoj bazi nude savjete kako se ''izboriti'' s neposlušnim djetetom, na koji način postaviti granice, kako odgojiti emotivno zdravo dijete itd. itd.

No, povrh svih informacija koje su nam danas vrlo lako dostupne, posebice u svijetu tehnoloških inovacija i Interneta, te slobodnih online enciklopedija – praksa pokazuje da ''nam nešto ne štima''. Tako, često u svakodnevnim pričama između roditelja, odgajatelja, nastavnika, obitelji i svih kojih se tiče roditeljstvo, možete čuti da ''djeca više nisu djeca''.

Jesu li djeca djeca, a roditelji roditelji i što se promijenilo u odgoju djece od 80-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas – pitali smo dvije psihologinje, ujedno i mame koje stoje iza Instagram i Facebook profila ''Laboratorij sreće'' .

Želja za osnaživanjem obitelji

Ana Lovrić i Ivana Granić Galić osim službenog obrazovanja i znanja koje su stekle kao psihologinje, majke su koje putem društvenih mreža kroz razne objave pružaju dnevnu dozu podrške obitelji.

U opisu njihovog profila ''Laboratorij sreće'' koji obiluje brojnim savjetima, edukativnim sadržajem, projektima, osobnim iskustvima - stoji da su Ana i Ivana ''dvije mame psihologinje sa željom osnaživanja obitelji.''

Na početku razgovora i prije ''konkretnih '' pitanja o temi koja očito još dugo ''neće izaći iz trenda'' zanimalo nas je kako je nastao njihov ''Laboratorij sreće'' i kako funkcionira uzimajući u obzir da se radi o dvije zaposlene majke s mnoštvom obveza.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Dnevna doza podrške obitelji (@laboratorij_srece)

''Mi često znamo reći kako je 'Laboratorij sreće' nastao iz našeg vlastitog očaja, iz potrebe da se mi naučimo biti roditelji. Skupa smo prošli kroz prvu trudnoću i shvatile smo koliko nam je ta međusobna podrška puno toga dala i da je to ono što mi želimo podijeliti s drugim roditeljima. Podršku, savjete, potporu, a nikako osudu koja je u našem društvu prema mamama nažalost vrlo česta'', rekle su nam Ana i Ivana.

Obje ističu da jedna za drugu kažu, kako ''nikad ne bi mogle naći boljeg partnera'' jer su obje izuzetno predane i strastvene oko rada na ''Laboratoriju sreće''.

O njihovim dosadašnjim postignućima i onome što planiraju, bit će govora nakon što ''pretresemo'' sve bitne stavke oko roditeljstva danas. Jer ipak, tko ima bolje odgovore od mama koje su ujedno psihologinje.

Pa krenimo redom, za početak ove ozbiljne tematike, a opet vesele jer se radi o onim najmlađim članovima društva i obitelji, pitali smo Anu i Ivanu da li se mogu uopće izvdojiti neke najznačajnije stavke u promjeni odgoja tijekom tri posljednja desetljeća.

Treba balans između dvije krajnosti

Ističu da je prije nekoliko desetljeće najvažnije bilo odgojiti poslušno i pristojno dijete.

''Kako bi to postigli roditelji su obično bili strogi, nerijetko kažnjavajući i emocionalno hladni prema svojoj djeci. Danas pak jako puno brinemo o svim djetetovim psihofizičkim potrebama, bavimo se njegovim emocijama i potičemo njegov cjelokupni razvoj na različite načine. Svakako da su to velike promjene na bolje. Međutim primjećujemo kako današnji odgoj često vodi u drugu krajnost u odnosnu na ono što je bilo ranije'', kazale su mlade psihologinje, dodajući kako od pretjerane strogoće idemo ka pretjeranoj popustljivosti i prezaštićivanju.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Dnevna doza podrške obitelji (@laboratorij_srece)

''Čini se kako je uspostavljanje balansa između ove dvije krajnosti današnjim roditeljima najveći izazov u odgoju'', mišljenja su Ana i Ivana.

Veliku ulogu u promjeni odgoja ima i činjenica da danas imamo vrlo malo obitelji koje imaju više od dvoje djece, što ranije nije bio slučaj. Prijašnje obitelji su bile brojnije. No, dvije mame u skladu s tom tvrdnjom, napominju i da današnje žene sve kasnije rađaju prvo dijete.

''Naravno da to sve utječe na odgoj. U skladu s tim nam je zanimljiv podatak kako su prerana i prekasna dob majke zapravo rizičan faktor za prezaštićivanje djeteta'', kazale su za Bljesak.info kreatorice platforme ''Laboratorij sreće''.

Što se krije iza priče oko postavljanja granica?

U skladu s pričom o odgoju u 21. stoljeću postavljanje granica djeci je tema o kojoj stručnjaci, a koji se bave odgojem najviše govore, ali one roditeljima i dalje predstavljaju ogroman izazov.

Ana i Ivana su nam objasnile što se bitno ''krije'' u priči o postavljanju granica mališanima.

''Mnogi roditelji ne postavljaju granice jer se boje kako bi frustracija koju dijete pri tome doživi mogla za njega biti štetna. Tu jako griješe. Ako jednu stvar o odgoju trebaju znati, to je onda da je držanje čvrstih granica često najveći izraz ljubavi prema djetetu. Kad prihvatimo činjenicu da su granice potrebne i nužne onda ih lakše i postavljamo. Zato je važno prvo mijenjati nekorisna uvjerenja koja imamo o granicama, a zatim sve ostalo''.

Dvije mame su mišljenja i kako se vrlo često dešava da djeca nisu djeca, i da roditelji više nisu roditelji, nego da su se te uloge zamijenile, te ''mali šefovi'' sada vode glavnu riječ.

Roditelji se boje biti autoritet djeci

''Današnji roditelji kao da se boje biti autoritet svojoj djeci. To može biti iz straha da ne ponove roditeljstvo od ranije ili jer jednostavno ne znaju kako djeci stavit granice, pa onda puno popuštaju. Djeca tako uče da će se baš svi njima u životu prilagođavati što je potpuno pogrešno i može dovesti do malog narcizma'', rekle su Ana i Ivana, ističući da ''djeca jako trebaju vodstvo roditelja.

''Trebaju zrele roditelje koji su ih sposobni voditi i preuzeti odgovornost za odgoj. Uvijek, ali baš uvijek za odnos s djetetom je odgovoran roditelj. Jer samo tako i dijete može odrasti u zrelu ličnost'', dodaju.

U medijima se vrlo često provlače i podaci o anksioznosti suvremenog roditeljstva što dodatno dovodi do problema u odgoju djece. Je li to zaista veliki problem i što se točno ''krije'' u toj priči oko anksioznosti pojasnile su nam sugovornice – posebno akcentirajući fenomen ''helikopter roditelji''. Kažu da su današnji roditelji nerijetko upravo ''helikopter roditelji''. No, što to znači?

''Iz želje da svom djetetu pružimo najbolje želimo sve iskontrolirati i zaštititi ga od bilo kakve frustracije u životu. Takav pristup odgoju je štetan. Ako pretjerano štitimo dijete mi mu šaljemo poruku kako ne vjerujemo u njega i kočimo njegov razvoj. A mi roditelji bivamo sve anksiozniji jer radimo Sizifov posao pokušavajući iskontrolirati i najmanji djelić djetetova života'', pojasnile su mame Ana i Ivana, uz komentar ''da u konačnici tu nikome nije dobro''.

Također, po njihovom mišljenju donekle su 'krivi' i mediji koji se puno fokusiraju na negativne vijesti, nesreće, prijevare, opasnosti itd.

''Zbog svega toga svijet oko sebe doživljavamo nesigurnim što dodatno pojačava naše roditeljske strahove i brige''.

''Standardi'' - Što bi djeca trebala posjedovati?

Obzirom da živimo u vremenu stalne trke za novcem i osiguranjem financijske stabilnosti, što za sobom povlači mnogo radnih sati i manjak vremena provedenog s djecom -odgoj djece uvjetovan je upravo i tom stranom medalje.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Dnevna doza podrške obitelji (@laboratorij_srece)

''Samo pogledajte koliki je iznos prosječne plaće u BiH, a koliko košta košarica za jednu četveročlanu obitelj, jednostavno danas je teško živjeti ako oboje roditelja ne radi (pa čak nekad i dodatne poslove). Mi smo generacije roditelja koji ne žive u zajednicama što također iziskuje financijsko odricanje. Uz to se još nadovežu društvene mreže koje često nameću standarde koji su roditeljima teško dohvatljivi'', pojašnjavaju sugovornice, referirajući se na trenutno stanje u društvu i nametanje ''standarda'' o tome što bi djeca trebala posjedovati.

U skladu s tim, roditelji često imaju dojam da nisu svojoj djeci omogućili sve što treba, a zapravo im treba mnogo manje od toga.

''Djeca trebaju nas i sigurnost. A ne luksuznu igračku koja najčešće služi samo za potrebu slikanja'', kažu za Bljesak Ana Lovrić i Ivana Granić Galić.

Uz sve izazove suvremenog roditeljstva koje smo do sada spomenuli, dvije psihologinje posebno izdvajaju utjecaj modernih tehnologija na razvoj djeteta. Rano uključivanje djece u korištenje tehnologije svakako ima svoje pozitivne strane, ali mišljenja su da često ignoriramo one negativne ''jer nam je tako lakše.''

Dijete treba živi kontakt

''Dijete od dvije i pol godine ne treba znati pjesmice na engleskom jeziku koje je naučilo boraveći 3 sata dnevno pred ekranom. Ono treba živi kontakt i interakciju sa svojom okolinom kako bi razvilo, ne samo govor, već i ostale kognitivne, emocionalne i socijalne vještine.

Nadalje, djeca školskog uzrasta rano se pridružuju različitim društvenim mrežama. Pritom su obično nepripremljena za sve opasnosti kojima su tamo izložena'', dodaju Lovrić i Granić Galić.
Zbog svega roditeljima je danas veliki izazov zaštititi dijete od svih negativnih utjecaja, a da ga pritom ne isključe i ne izoliraju od društva.

''Da bi roditelj bio zreo roditelj, mora raditi na sebi i učiti i o sebi i djeci. Pitanje je koliko odraslih je istinski spremno na to'', tvrde sugovornice.

A dok se vi čitate ovaj tekst i ukoliko ste roditelj, postavljate sebi pitanje koliko radite na sebi, mi ćemo se vratiti na ''Laboratorij sreće'' jer nam njihov naziv po automatizmu budi pozitivne emocije uz obitelj i mališane, bez obzira na sve prepreke i izazove s kojima se svi roditelji susreću.

''Djeca obogaćuju''

Napomene radi, Ana i Ivana imaju po dvoje djece, Ana sa suprugom čeka i treće. Kažu da je često prilično teško sve uskladiti, ali ''djeca ih obogaćuju''.

''U ove tri godine, od kad 'Laboratorij sreće' postoji, napravile smo dosta toga. Našu stranicu već sada prati gotovo 10.000 ljudi. Ponosne smo na niz projekata koje smo radile, od kojih posebno moramo izdvojiti kampanju o spontanim pobačajima i teškoćama začeća. Nedavno smo napravile program brige o sebi pod nazivom 'PR(a)VA TI' za sve mame. Uskoro nas očekuje i objavljivanje naše prve slikovnice koja ima za cilj olakšat djeci i roditeljima boravak u bolnici'', poručile su kreatorice dnevne doze podrške za obitelj pod nazivom ''Laboratorij sreće''.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Dnevna doza podrške obitelji (@laboratorij_srece)

A kako rastu obitelji Ane i Ivane, tako želimo i da s novim projektima, edukacijama, objavama, savjetima i korisnim edukativnim sadržajem raste i njihov ''Laboratorij sreće''.

Neka ljubav, podrška, postavljanje zdravih granica i sigurnost budu mjerna jedinica sreće svake obitelji.

Kopirati
Drag cursor here to close