Legenda kaže da su Neretvi ime dali drevni Kelti ugledavši rijeku smaragdno zelene boje kako se moćno probija kanjonom, koji je tisućama godina uporno klesala, da bi napojila i dala život poljima u njenom donjem toku. Uzviknuli su Nera – Etwa!, što bi na jeziku starih Kelta bilo “Božanstvo koje teče”.
Stari Rimljani je pak u svojim geografskim kartama spominju kao Narentu, a drevnom gradu koji podižu na njenim obalama, u blizini današnjeg Metkovic´a, daju ime Narona, što se takođe dovodi u vezu sa etimologijom naziva ove rijeke.
Bilo kako bilo, Neretva je zaista za stanovnike krajeva koji se naslanjaju na njezin tok bila i ostala “ona koja život daje”, “boginja koja teče”.
Dolina Neretve, koja predstavlja i samo srce Hercegove zemlje, ima ogroman povijesni, ekološko-geološki, gospodarski, te kulturološki značaj za cijelu regiju. Naseljena još od najranijih vremena, prepuna arheoloških nalazišta, ovaj teritorij će oduševiti svakog posjetitelja impresivnim kanjonima, visokim divljim planinama, plodnim zelenim dolinama prepunim vinograda i ostalih mediteranskih kultura, ledničkim jezerima, izvorima pitke vode, te očaravajućim vodopadima.
Neretva je opjevana i oslikana zelenooka ljepotica, vječita muza umjetnika i umjetničkih duša, stalna inspiracija fotografima i filmskim režiserima, mnogobrojnim turistima i putnicima, kao i stanovnicima njezinih obala, koji opčinjeni tom zelenom magijom ostaju njeni odani zaljubljenici.
Rijeka Neretva izvire ispod planine Jabuka, na visini od 1.320 metara, u planinskim predjelima visoke Hercegovine, u dubokoj i nepristupacˇnoj šumi, na obodu Perućice, jedne od posljednjih prašuma na tlu Europe
Dužina toka rijeke je 225 kilometara, od čega Bosni i Hercegovini pripada 203 km, a Hrvatskoj 22 km, gdje se u obliku delte ulijeva u Jadransko more u blizini grada Plocˇe. Ona je ujedno i najduža pritoka istocˇnog jadranskog sliva.
U svom gornjem toku, Neretva je izrazito planinska rijeka, sa dubokim kanjonom neopisive ljepote, gdje zajedno sa pritokama sacˇinjava posebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sustav u ovom dijelu Europe.
To je jedna od najhladnijih rijeka svijeta, sa prosjecˇnom temperaturom između sedam i osam stupnjeva, nadaleko poznata po cˇistoc´i i kvaliteti vode, te po endemskoj flori i fauni. Sa parkovima prirode koji je okružuju, cˇini prirodnu geomorfološku cjelinu i predstavlja izuzetno prirodno blago.
Nakon što je izvajala jedan od najdubljih kanjona svijeta, zajedno sa kanjonom Rakitnice, jedne od njenih najljepših pritoka, Neretva nakon spuštanja sa visokih Dinarida, u blizini grada Konjica, naglo mijenja smijer, te iz smjera sjeverozapada svoj tok usmjerava prema jugu, prema Jadranu.
U tom je dijelu ta planinska ljepotica na nekoliko mjesta ukroc´ena branama hidrocentralami pretvorena u vještacˇka akumulacijska jezera. Usprkos tome, zahvaljujuc´i prirodnim blagodatima podneblja u kojem se jezera nalaze, ona predstavljaju prave oaze prirode sa neiscrpnim potencijalima razlicˇitih iskoristivosti za cˇovjeka: turisticˇkih, sportskih i lovnoribolovnih. Jablanicˇko, Grabovacˇko, Salakovac, Mostarsko, sve su to jezera stvorena od snage vodenog toka Neretve.
U tom srednjem toku, Neretva, nakon svakog od nabrojanih jezera, vraća svoj prirodni tok i ostavlja nezaboravan prizor, na radost putnika koji koriste željeznicu ili cestu probijenu njenim kanjonom koji spaja Hercegovinu sa Bosnom. Tu treba izdvojiti i jednu od njenih najljepših desnih pritoka, ljekovitu rijeku Drežanjku, sa spektakularnim kanjonom koji se proteže između dvije hercegovačke ljepotice, planine Čvrsnice i Čabulje.
Neretva, proticˇuc´i kroz grad Mostar, zadržava svoj prirodni tok divlje planinske rijeke, te zajedno sa arhitektonskim cˇudima ovoga hercegovacˇkog centra, cˇini posebnu pricˇu, odavno vec´ poznatu u cijelome svijetu. Jednostavno, cˇini se da i usprkos genijalnosti arhitektonskog remekdjela kao što je mostarski Stari most, ni ta opjevana ikona ne bi bila što jeste da se pod njegovim skutima nalazi neka druga rijeka.
Neretva je jedinstvena, kao što je jedinstven Stari most, sa kojim cˇini neodvojivu cjelinu i vjecˇitu inspiraciju za slikare i umjetnike iz cijelog svijeta. Napustivši Mostar, Neretva se vrlo brzo sužava u svoj najuži dio srednjeg toka, znameniti Bunski kanal, pravu atrakciju za raftere i kajakaše zbog snage i brzine toka na tom dijelu. Upravo tu se susrec´e sa jednom od svojih najmoc´nijih pritoka, rijekom Bunom, čiji izvor iz velike pećine podno starih kamenih gromadaneposredno uz znamenitu Tekiju, predstavlja drugi po snazi izvor pitke vode u Europi.
Nakon Bunskog kanala, Neretva se smiruje, usporava, te postepeno prelazi u ravnicˇarsku rijeku. Tu c´e još susresti cˇarobni srednjevjekovni gradic´ Pocˇitelj, inacˇe najsjevernije brodogradilište jadranskoga sliva u vrijeme Tvrtkove srednjovijekovne Bosne. Brojni su dokazi da je Neretva u ovom dijelu svog toka bila plovna još u doba Ilira.
Neretva u čapljinskom dijelu svoga toka prima još tri veoma bitne pritoke, Bregavu, Trebižat i Krupu. Bregava, koja na ulazu u Stolac čini prekrasan vodopad, protiče kroz samo srce ovog pitoresknog hercegovačkog gradića, napajajući njegove opjevane opjevane bašcˇe, te pružajuc´i osvježenje žiteljima, a danas i u sve vec´em broju turistima, na skrivenim plažama i uvalama svojom za kupanje ugodnom vodom.
Rijeka Krupa prakticˇno izranja iz Hutovog blata, najvec´eg mocˇvarnog staništa za preko 200 vrsta ptica mocˇvarica u ovom dijelu Europe. Jedinstvenost rijeke Krupe je u mijenjanju smjera toka, ovisno o uticaju plime i oseke bliskog Jadranskog mora, tako da ujutro teče nizvodno, a popodne uzvodno.
Treća pritoka, Tribižat, poznata je po velikim vodopadima Kravice kraj Ljubuškog, omiljenog izletišta i kupališta domaćeg stanovništva i mnogobrojnih turista.
Južno od Cˇapljine, rijeka Neretva postaje izrazito ravnicˇarska, gdje se kao njen osnovni potencijal izdvaja napajanje obližnjih polja, na kojima se uzgajaju brojne autohtone i mediteranske kulture. U ovome dijelu, pa sve do ušc´a u Jadransko more, zbog izrazite delte koju sačinjava, i blagodati koju pruža žiteljima ovoga kraja, Neretva je dobila ime hercegovački Nil.
