Dan državnosti BiH

Reisul-ulema Kavazović iz Njemačke: Život za Bosnu, Bosnu nizašto

"Za Bosnu sve, moramo kao narod biti spremni dati za Bosnu sve što imamo, i naše živote, a Bosnu nizašto", poručio je reisul-ulema Kavazović.
Kultura / Vjera | 25. 11. 2023. u 15:37 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u subotu je posjetio džemat Balingen u Njemačkoj, gdje je prisustvovao obilježavanju 30. godišnjice ovog džemata.

Obraćajući se velikom broju prisutnih na svečanosti, reisul-ulema je kazao da su na svakom mjestu vidljivi tragovi dobra učinjenog u ovih 30 godina, piše MINA. 

"Bošnjaci se nikada nisu svetili" 

"Na svakom mjestu su tragovi dobrote, ustrajnosti i vaše svjesnosti da budete ono što jeste, da prije svega budete muslimani, Allahu na rizaluku, a onda da čuvate i vaše nacionalno ime", naglasio je reisul-ulema.

Upućujući čestitke povodom velikog praznika - Dana državnosti Bosne i Hercegovine, reisul-ulema je podsjetio da su prije 80 godina naši preci u Mrkonjić Gradu donijeli Rezoluciju ZAVNOBiH-a, "u kojoj su kazali da je Bosna i Hercegovina suverena država, članica tadašnje Jugoslavije i to je bila velika i trajna borba protiv fašizma i nacizma".

Foto: MINA / Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u subotu je posjetio džemat Balingen u Njemačkoj

"U to vrijeme su naši pradjedovi, djedovi, vodili jednu epohalnu borbu, u tada porobljenoj Europi. Međutim, nakon 50 godina, taj isti fašizam protiv kojeg su se oni borili ponovo je oživio. Isti oni dušmani koji su 40-ih godina činili zlo i zločine po našoj zemlji, 90-ih godina su učinili isto. Mnogi od nas ovdje prisutni izgubili smo svoje roditelje, djecu, prijatelje, dom. Sve su nam spalili, uništili, ali mi kao ljudi, kao Bošnjaci, kao narod, bez obzira na sve tegobe koje smo prolazili nismo učinili ono što bi vjerojatno mnogi učinili, i što vidimo da danas čine, koji su imali sličnu sudbinu našoj", kazao je reisul-ulema.

Naglasio je da se Bošnjaci nisu nikada nikome osvetili za ono što ime je učinjeno te da na zločine nisu odgovorili zločinom, nego odgovorili zajedničkom borbom za univerzalne, trajne vrijednosti.

"Spalili su nam sva sela, uništili sve gradove, porušili nam 614 džamija, neke od njih su bile simboli svjetske arhitekture, pod zaštitom UNESCO-a, Ferhadija, Aladža, Arnaudija. Što smo mi učinili? Mi smo na sve to odgovorili gradnjom. Mi smo gradili naše džemate, nismo se predali, bili smo vrijedni i evo, vidite, nakon 30 godina, u ovoj državi, u Njemačkoj, Bošnjaci imaju 79 organiziranih džemata, 79 centara i džamija", istaknuo je reisul-ulema.

Važnost zajednice 

Naveo je kako su Bošnjaci, bez obzira na silinu zločina koje su preživjeli, sačuvali domovinu.

"Sačuvali smo je kao državu i danas svaki Bošnjak, bez obzira gdje on bio, u Zapadnoj Europi, u Australiji, Sjevernoj Americi, nosi bosansku putovnicu i može pokazati da je pripadnik države Bosne i Hercegovine, da mu je to domovina i da može svojoj djeci pokazati kako naš narod, bez obzira na sve tegobe koje je prolazio, nije 'repa bez korijena', da je naš narod ponosan narod, koji se zna izboriti za svoje, koji voli svoju domovinu, koji se neće predati, narod koji, iznad svega, cijeni slobodu i za nju se bori. Budite svjesni, mi Bošnjaci imamo Dragog Boga i sami sebe, i imamo našu domovinu BiH. Za Bosnu sve, moramo kao narod biti spremni dati za Bosnu sve što imamo, i naše živote, a Bosnu ni za što", poručio je reisul-ulema Kavazović.

U obraćanju je posebno naglasio da je Islamska zajednica na koga se Bošnjaci uvijek mogu osloniti, da je Zajednica ono što ih okuplja.

"Jako je važno da svako od nas učini ono što može, a to je da svoga brata i sestru povežemo u džemat, da ih uputimo u džemat, da budu članovi našeg džemata. Čuvajući džemat na ovim prostorima ovdje, budite svjesni, čuvate i domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ona je uvijek imala najodanije sinove i kćeri u našim džematima, tako je uvijek bilo i tako će uvijek i biti", naglasio je reisul-ulema.

Također, okupljene je pozvao da poštuju državu u kojoj žive, jer im je otvorila svoja vrata.

"Budite uvijek svjesni da živite na ovom mjestu, u ovoj državi, koja vam je otvorila svoja vrata, koja vam je ukazala priliku, koja vas je prihvatila ovdje, pomogla vam da se snađete, da školujete svoju djecu, dođete do radnog mjesta, pomogla vam da pomognete svojoj braći i sestrama u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Kroz razne vidove vaše pomoći naša djeca idu u škole, imaju stipendije. Ta vaša žrtva je velika. Ali, molim vas, ova država ima svoje poglede na svijet, ima svoje zakone, obveze. Ovo je otvoreno društvo, koje svakom daje priliku, malo je ovakvih država u svijetu, poštujte to", kazao je reisul-ulema.

Priznanje Židovima 

Dodao je da ovih dana živimo posebno vrijeme te u tom kontekstu uputio svoje poruke.

"Naravno, boli nas ono što se događa u Izraelu i Palestini. Boli nas kada vidimo da stradaju nevini ljudi, djeca, žene, starci. Ovo nije nikakav rat između muslimana i Židova. Ne, nemojte da pristanemo na takav narativ. To nije sukob između Židova i muslimana, to nije sukob između Biblije i Kur'ana. To je politički sukob, i taj sukob se može samo razriješiti na političkoj ravni. Govorim to vama u Njemačkoj, jer ova zemlja ima dug, znate koji, ali i mi imamo dug. U Bosni i Hercegovini, u našem Sarajevu, našoj Tuzli, Mostaru, Travniku, Bihaću, nikada Židovi nisu živjeli u getu. Živjeli su zajedno po našim mahalama. Stara sinagoga u Sarajevu je samo 50 metara od Gazi Husrev-begove džamije. Židovi u Sarajevu su jako doprinijeli za razvoj grada. Jedan osmanlijski valija je zatočio Židove da bi ih opljačkao, Sarajlije su same provalile u zatvor i oslobodile ih. To smo mi. To su bosanski muslimani. Zašto? Zato što su to naši susjedi, naša braća, naši rođaci. Susjedstvo je sveta stvar. Vidio sam vašu džamiju ovdje. Ona se nalazi uz dvije crkve. Za muslimane je susjedstvo sveta stvar, kao što je mir sveta stvar", istaknuo je reisul-ulema.

Pročitajte još

Kazao je da "ne postoji sveti rat, da postoji samo sveti mir među ljudima".

"Želim vam kazati da se založite za ove dvije svete stvari, kao džemat, kao muslimani. Založite se za sveti mir među ljudima i založite se za sveto susjedstvo, za dobre odnose sa svojim susjedima, neka to bude vaša legitimacija, neka to bude vaša putovnica s kojom ćete se pokazivati pred drugima", poručio je reisul-ulema.

Jubilej 

Između ostalog, prisutne je pozvao i na punu svijest o emanetu koje imaju u djeci, pozivajući ih na odgoj na temeljnim vrijednostima.

"Djeca su zjenica oka našeg, djeca su naša radost, sve što imamo imamo u njima, sve naše nade položene su u našu djecu. Ona su veliki emanet u vašim rukama. Nismo svjesni koliki nam je emanet Dragi Bog dao u ruke, pogotovo majke, ali i očevi. Obratite pažnju na svoju djecu, odgojite ih kao dobre ljude, odgojite ih da znaju za svoju vjeru, odgojite ih da budu moralne osobe, odgojite ih da poštuju prava drugih, odgojite ih tako da cijene rad, znanje, uložite u njih, vratit će se, kako vama kao roditeljima, tako i cijeloj zajednici, jer je ova zajednica ovdje potekla na temelju visoko moralnih ljudi, koji su znali svoj drug prema drugim, zato ona jest ovako uspješna", naglasio je reisul-ulema.

Foto: MINA / Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u subotu je posjetio džemat Balingen u Njemačkoj

Imam džemata Šahin-ef. Efendić naglasio je da je ovaj jubilej značajan događaj za sve džematlije.

"Počašćeni smo dolaskom reisul-uleme i visokog izaslanstva Islamske zajednice. Za mene je ovo nešto što ću pamtiti do kraja života. Reisul-ulema je uputio velike poruke, kao i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Presretni smo i zahvalni Bogu što smo ovo doživjeli. Mene i suprugu je džemat nagradio odlaskom na umru, što je za mene bio neopisiv trenutak, jer su džematlije prepoznale naš trud, za džemat, da vjeru, za naš narod. Ovo je kruna svega toga", kazao je on.

Reisul-ulema je ovom prilikom održao sastanak s Džematskim odborom te je obišao i džamijske prostore. Također, Šahin-ef. Efendiću ovom prilikom uručio je primjerak monografije izložbe "Pod nebom vedre vjere – Islam i Europa u iskustvu Bosne".

Ovaj džemat je osnovan 1993. godine i okuplja više od 200 obitelji, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz Sandžaka, Kosova, Albanije, Makedonije, Crne Gore.

Kopirati
Drag cursor here to close