Samo nekoliko dana prije smrti, papa Franjo sastao se s medicinskim sestrama i liječnicima iz rimskog bolničkog centra Gemelli, gdje je pet tjedana bio liječen zbog teške upale pluća, kako bi im zahvalio na njezi, piše Guardian.
Skupinu od 70 djelatnika predvodila je Elena Beccalli, rektorica Katoličkog sveučilišta Presvetog Srca u Milanu, koja je prošlog lipnja postala prva žena na toj funkciji u povijesti tog sveučilišta. Fakultet zdravstvenih znanosti u Rimu povezan je s bolnicom Gemelli. "Hvala vam na službi u bolnici, bilo je odlično, samo tako nastavite", rekao im je Franjo, a zatim se obratio Beccalli. "Kad su žene na čelu, stvari idu dobro!", rekao je papa.
To nije bio prvi put da je papa Franjo javno pohvalio ulogu žena. Tijekom svog 12-godišnjeg pontifikata poticao je veću prisutnost žena u Vatikanu i imenovao ih na visoke upravne položaje. Također im je dao pravo glasa na sinodama, povremenim vatikanskim susretima na kojima sudjeluju biskupi iz cijelog svijeta.
Ipak, u drugim područjima njegova ostavština ostaje neujednačena, uključujući i način na koji je Crkva postupala s optužbama za zlostavljanje redovnica, kao i njegovo višekratno ponavljanje da žene nikada ne mogu postati svećenice.
Koliko su žene i dalje u podređenoj poziciji u Crkvi pokazao je i prizor s njegove pogrebne mise na Trgu svetog Petra, gdje među ožalošćenima u prvim redovima oko oltara i propovjedaonice, rezerviranima za crkvene vođe, nije bilo žena. Umjesto toga, redovnice su stajale među mnoštvom hodočasnika i turista, uglavnom prateći misu preko ekrana.
Dok se kardinali svakodnevno sastaju kako bi raspravljali o budućnosti Katoličke crkve, tema žena dosad uopće nije bila spomenuta, barem prema informacijama koje je novinarima prenio jedan vatikanski dužnosnik. No, dok se 133 kardinala pripremaju prekosutra ući u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali novog papu i pritom privlače pažnju cijelog svijeta, u pozadini će sve konce držati žene, prenosi Index.
Zadatak pripreme svega što im treba imat će časne sestre iz Doma svete Marte, vatikanskog pansiona u kojem će kardinali boraviti za vrijeme konklave. One će kuhati, čistiti njihove sobe, pomagati im u svakodnevnim potrebama, posebno onima slabijeg zdravlja i molitvom im pružati duhovnu podršku.
"U stvarnosti su žene te koje sve drže na okupu", rekla je Gloria Branciani, bivša časna sestra. "Ali Katolička crkva i dalje je patrijarhalna institucija u kojoj se žene jedva i sasluša", dodala je.
Branciani zna o čemu govori. Napustila je redovnički život nakon što je godinama, prema vlastitim tvrdnjama, bila seksualno zlostavljana, uključujući prisilu na grupni seks Marka Rupnika, nekada slavnog isusovačkog svećenika i umjetnika, koji je bio blizak prijatelj pape Franje. Rupnika je najmanje devet žena optužilo za zlostavljanje.
Godine 2020. izopćen je iz Crkve jer je dao oprost ženi s kojom je prethodno imao spolni odnos, ali mu je kazna ukinuta nakon što je izrazio pokajanje. Konačno je izbačen iz isusovačkog reda u lipnju 2023., nakon što su vatikanski dužnosnici zaključili da su optužbe protiv njega vrlo uvjerljive. Ipak, Rupnik je i dalje svećenik i trenutačno djeluje u biskupiji u Kopru, u rodnoj Sloveniji.
Branciani tvrdi da je godinama prijavljivala zlostavljanje, ali nitko nije slušao. Određena nada probudila se 2019., kad je papa Franjo prvi put javno priznao da su svećenici seksualno zlostavljali časne sestre. No sve je ostalo na njegovom obećanju da će se ozbiljnije uhvatiti u koštac s tim problemom.
Slučaj Marka Rupnika sada je u nadležnosti Dikasterija za nauk vjere, vatikanskog tijela koje vodi procese za teške crkvene prijestupe. No istraga napreduje sporo, a Rupnikove navodne žrtve tvrde da su im suci rekli kako ih obeshrabruje to što su žene javno govorile za medije.
"Da je bila ozbiljno shvaćena kada je podnijela prijavu, druge žrtve bi bile pošteđene"
"Gloria je prvu prijavu podnijela još 1993. godine. Da je tada bila ozbiljno shvaćena, nikad ne bismo morale ići u medije i tko zna koliko bi žrtava bilo pošteđeno", rekla je odvjetnica Laura Sgrò, koja zastupa Gloriju Branciani i druge žene koje tvrde da ih je zlostavljao Marko Rupnik. Sgrò je autorica knjige Stupri Sacri (Sveti silovatelji), nedavno objavljene ispovijesti o slučaju koji je potresao Katoličku crkvu.
Časna sestra Livia Angelillis iz Toskane kaže da je problem svećeničkog zlostavljanja redovnica uvijek postojao, bilo u blažem ili težem obliku. "Bojale su se govoriti, redovnice na svećenike gledaju kao na Isusa na Zemlji", rekla je. "Ali papino priznanje ipak je dalo više hrabrosti ženama da progovore", rekla je.
Najveća zapreka stvarnoj moći žena u Crkvi, slažu se mnoge, ostaje zabrana da postanu svećenice. "Nemaju glas", rekla je Sgrò. Za pravo žena da postanu svećenice već se dugo bori udruga Catholic Women's Ordination (CWO), globalna organizacija koja se suprotstavlja mizoginiji u Crkvi.
Glasnogovornica CWO-a Pat Brown kazala je da je Franjo bio divan u mnogočemu, ali da je prema ženama ostao slijep na pitanje pravde. "Ne postoji nijedan valjan argument zašto žene ne bi mogle biti svećenice, to je čista mizoginija", rekla je.
Upravo to, pravdu, želi i Gloria Branciani, koja se nada da će ju donijeti novi papa. "Riječi su u redu, ali treba nam konkretna akcija, počevši s hitnim suđenjem Rupniku. Prave reforme ne mogu početi dok se ženama ne dopusti da se školuju za svećenice", poručila je.
