Palimo prvu svijeću

Nekada je to bilo vrijeme pokore, što nam Advent predstavlja danas?

Nekada je to bilo vrijeme pokore. Počinjalo je od blagdana Svetog Martina, koji se slavi 11. studenog i trajalo do samog Božića.
Kultura / Vjera | 28. 11. 2021. u 08:59 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas palimo prvu svijeću na adventskom vijencu i time četiri tjedna prije Božića započinje razdoblje Došašća, odnosno duhovne pripreme za Božić. Ono uvijek počinje nedjeljom koja pada između 27. studenog i 3. prosinca (nedjeljom koja je najbliža blagdanu Sv. Andrije) i predstavlja, zapravo, vrijeme čekanja na preobrazbu.

Nekada je to bilo vrijeme pokore. Počinjalo je od blagdana Svetog Martina, koji se slavi 11. studenog i trajalo do samog Božića. U vrijeme Rimske liturgije to razdoblje postaje razdoblje slavlja i radosti, da bi od 13. stoljeća, nakon spajanja liturgija, to bilo vrijeme u kojemu kombiniramo pokorničke i slavljeničke običaje.

Samo značenje riječi advent dolazi od latinske riječi 'advenire', što znači dolazak. Dakle, čekamo dolazak Isusa Krista u naš svijet.

Ranije su se tijekom ta četiri tjedna palile 24 svijeće: četiri velike, crvene, i to nedjeljom (tako da se zadnja pali na sam Božić) te 20 malih, bijelih, koje su se palile svaki dan. Danas se održala samo tradicija paljenja svijeća nedjeljom, pri čemu svaka ima posebno značenje.

Prva svijeća je postilica, ili prorokova svijeća i simbolizira nadu i iščekivanje, to je nedjelja koja simbolizira ponovni Kristov dolazak.

Druga je pomirilica, odnosno betlehemska i označava mir. Treća svijeća je pastirska i slavi radost i veselje, a obje te nedjelje predstavlja osoba Ivana Krstitelja, dok četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Krista.

Četvrta svijeća je svijeća anđela i donosi ljubav.

Svijeće obično postavljamo kao ukras u adventskom vijencu, koji se izrađuje od zimzelenih grančica spletenih u krug, kao simbol vječnoga života.

 

Kopirati
Drag cursor here to close