Bosansko kraljevstvo u Sloveniji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Manifestacija "Rođendan Bosne – Dani Bosne" počet će 1. listopada otvaranjem izložbe "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" MUZEJA BOSANSKOG KRALJEVSTVA.

“Izložba Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461) obuhvaća ukupno deset povelja iz vremena Bosanske banovine i kraljevine, obuhvaćajući period od skoro tri stoljeća. U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma. U okviru ove izložbe su prikazane slike originalnih povelja izuzev povelje Kulina bana koja je prikazana u starijem prijepisu.

Svaka od povelja obrađena je na način da je prikazana slika, ispis sadržaja povelje i prijevod teksta na bosanski jezik. Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, gospodarstvu, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Posebnu pozornost privlače povelje koje ukazuju na promjene teritorijalnog opsega srednjovjekovne bosanske države. Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik. Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva.

Kroz ovih deset povelja se kristalizira čitava paleta iskazivanja: od iskrenih ispovijesti, preko hladne diplomacije, do potpune neiskrenosti. Cilj izložbe jeste približiti građankama i građanima Bosne i Hercegovine glasove srednjovjekovnih Bošnjana u njihovom izvornom obliku. Transkripcija i prijevod povelja omogućavaju svima zainteresiranima da na osnovu pročitanih rečenica bosanskih vladara i vlastelina donesu vlastiti sud o određenim događajima iz povijesti bosanskog srednjeg vijeka”, izjavio je dr. Enes Dedić u najavi izložbe.

Potpredsjednica BADSA Adriana Kuči u izjavi za Fenu kazala je da je riječ o manifestaciji koju Bosansko akademsko društvo u Sloveniji ove godine organizira po prvi put, s obzirom na to da je društvo i počelo s djelovanjem u ovoj godini, a s namjerom da napravi manifestaciju koja će postati tradicionalan jesenji događaj u Sloveniji. "Dani Bosne/Rođendan Bosne" je obilježavanje augustovske godišnjice Povelje kulina bana, kao prvog državničkog dokumenta u kojem se spominje naša domovina.

‘’Organizacija ove manifestacije je, pored projekta uvođenja bosanskog jezika u slovenske osnovne škole, najveći BADS-ov ovogodišnji projekt. U tri dana, od 1. do 3. listopada bit će realizirano niz kulturnih događaja, te podjela jednokratnih stipendija studentima bh. porijekla. Ove godine to su mladi studenti umjetnosti. Naš cilj je, kao i naš slogan, da gradimo mostove povjerenja među Bosancima koji su svoj dom savili u Sloveniji i Slovencima, gdje je još puno prostora za rad, usprkos tome da govorimo o dvije tradicionalno prijateljske države. Uvjereni smo da kroz promociju znanosti, kulture i umjetnosti možemo postići mnogo na nivou međusobnog razumijevanja među ljudima, što jeste osnovna vrijednost zajedničkog života'', rekla je potpredsjednica BADSA Adriana Kuči.