U Stocu obilježeno 90 godina od rođenja Alije Isakovića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Šarića kući u Stocu u petak je održan događaj "Sjećanje na književnika Aliju Isakovića" u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", povodom 90 godina od rođenja tog bh. intelektualca.

Osim 90 godina od njegovog rođenja, obilježava se i 25 godina od smrti (1997.), zatim 50 godina od prvog izdanja "Biserja muslimanske književnosti" (1972.) i 30 godina od prvog izdanja "Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika" (1992.), naveli su organizatori.

Alija Isaković rođen je u Bitunji kraj Stoca 1932. godine, a bio je književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i povjesničar jezika i književnosti i smatra se utemeljiteljem moderne bosanske jezičke kulture.

Pomicao granice poetičke i estetske vrijednosti

Član Inicijativnog odbora "Sjećanje na Aliju Isakovića" profesor Alija Pirić istaknuo je kako se rijetko dogodi ovakav kuriozum da se poklope četiri obljetnice jednom vrsnom književniku i klasiku kakav je bio Alija Isaković.

Tako da će se tim povodom u njegovom rodnom Stocu okupiti ljudi koji su se s Alijom Isakovićem i njegovim djelom družili ili prijateljevali pa zbog toga imaju šta reći.

''Tvrtko Kulenović je napisao da je Alija čovjek univerzalnog duha jer je spektar njegovog djelovanja širok, sve je pisao osim poezije. Pored svog književnog djelovanja, on je učinio nešto za zajednicu i pripadao je kulturnom i nacionalnom pokretu u drugoj polovici 20. stoljeća'' - rekao je Pirić.

On je naveo njegove višestruke doprinose, "istražujući književnost napravio je prvu antologiju bošnjačke književnosti 'Biserje', za povijest bošnjačke književnosti najznačajniji projekt. To je njegov je prvi doprinos".

''Drugi doprinos je književnički jer on pripada generaciji pisaca koja je umjela pomicati granice poetičke i estetske vrijednosti, čime je subverzivno djelovao na tradiciju uvođenjem novoga. Treći doprinos, je njegova kritički duh. On je modernist koji se nije libio uputiti kritiku i narodu i pojedincima, gdje je često znao kritizirati odnos prema narodu. Njegovao je kritički duh, što za Bošnjake nije ustaljena referenca'' - kaže Pirić.

Smatra kako se danas događa da se nastavljaju njegovi projekti nacionalnoga, a za koje su zaslužne i plejade slavnih intelektualaca i generacija kojima je on pripadao, a koji su mnogo učinili na emancipaciji jezika, kulture i sl. za Bošnjake.

Na pitanje koliko je tada bilo opasno baviti se bosanskim jezikom i bošnjačkom kulturom, profesor Pirić je ispričao priču koju mu je sam Alija Isaković rekao.

''U tom trenutku je Isaković istraživao Ćatića. U svoj ured ga je pozvao Andrija Pozderac, gdje ga je pitao bavili se on 'našom' književnošću i bi li mogao napraviti pregled ili zbirku muslimanske književnosti, na što je Isaković izjavio da će vidjeti što može, iako mu je rečeno da ih obojicu mogu uhititi. U tom vremenu to nije bilo lako, ali bilo je potrebno voditi, možemo reći, te borbe za jezik, književnost i sve ostalo kako bi se popunile praznine u povijesti Bošnjaka. Ništa se ne može dobiti ako se ništa ne uloži, a Alija je uložio i dobio'' - zaključio je Pirić.

Isaković je priredio više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti "Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973., zbornik radova "Hasanaginica, 1774.-1974.", anegdote Nasrudina-hodže 1984., te s Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900.-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' Muslimana" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“ u Bosni i Hercegovini Sanjin Kodrić smatra kako je Alija Isaković bio jedan od najznačajnijih pisaca, koji je svojim djelom obilježio bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost, ali i književnik koji je svojim sveukupnim društvenim i kulturnim radom nadišao okvire književnog.

''To su pisci koji su svojim djelom iskoračili i koje generacija nakon njih posebno cijene. On je netko koga danas pamtimo i koji je postao simbol afirmacije kulturnog identiteta Bošnjaka i BiH. Treba se podsjetiti da je od kraja 60-ih godina 20. stoljeća, Isaković jedan od nositelja procesa reafirmacije bosanskog jezika, jezika koji je tada bio potisnut. On je pokrenuo procese prisjećanja bosanskog jezika, tvrdeći da se u višestrukoj jezičnosti bivše Jugoslavije mora pronaći mjesta i za bosanski jezik, ne kao fiktivnog već jezika koji ima svoje povijesne temelje'' - kazao je Kodrić.

Teško ponovljiva figura kulturne povijesti

Pojasnio je kako će vrhunac tog Isakovićevog nastojanja biti njegov "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku", kao i upute za izradu suvremenog bosanskog pravopisa.

''Alija je svojim djelima pokazao književno-povijesnu realnost postojanja bošnjačke književnosti kao takve. Veoma važno je tu djelo 'Biserje' gdje književnim primjerima od 15. stoljeća do njegovog doba pokazuje realnu egzistenciju te književnosti, a koja je do danas ostala najveća antologija i temelj onoga čime se mi bavimo. Također je zaslužan što je zbornikom 'Hasanagica', na neki način simbolički, tu bošnjačku baladu vratio kući. To je samo dio onoga što je on učinio'' - naglašava Kodrić.

Po njegovim riječima, Isakovića to čini veoma važnom, jedinstvenom i teško ponovljivom figurom kulturne, književne pa i društvene povijesti bošnjačkog naroda.

''Treba istaći da Isaković treba biti bitan i u cjelini bosanskohercegovačkog, ne samo bošnjačkog. On je uvijek na umu imao tu bh. mozaičnost i širi okvir, smatrajući da BiH stoljećima predstavlja organski zbroj kulturnih nijansi, koje tek zajedno čine jednu zrelu i hvalevrijednu cjelinu'' - zaključio je Kodrić.