Mostarsko proljeće

Roman Josipa Mlakića 'Na Vrbasu tekija' predstavljen u Mostaru

Ovim romanom Mlakić je uspio gotovo nemoguće: ispisao je Andrićevim jezikom neispripovijedanu priču, uspio je rekreirati svijet koji nam je i blizak i dalek, svijet koji je ostao sačuvan u knjigama i kronikama.
Kultura / Knjige | 19. 05. 2022. u 20:45 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

'Na Vrbasu tekija' roman Jospia Mlakića, suvremenog bosanskohercegovačkog pisca i kolumniste portala Bljesak.info predstavljen je u četvrtak u knjižnici Ivo Andrić Mostaru. Promocija romana održana je u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće 24. Dana matice Hrvatske Mostar.

Foto: Bljesak.info / Na Vrbasu tekija, roman Josipa Mlakića predstavljen u Mostaru

'Na Vrbasu tekija' roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.

Foto: Bljesak.info / Na Vrbasu tekija, roman Josipa Mlakića predstavljen u Mostaru

Podijeljen u tri dijela: 'Na Vrbasu tekija', 'Jajačka hronika' i 'Paučina i promaja', roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću.

''Radi se o jednom kompleksnom romanu, možda mom najkompleksnijem romanu o tri djela. Prva dva su rukopis 'nepoznatog autora' koji podsjeća na Ivu Andrića, dok je treći napisan u nekakvoj formu kvazi eseja koji govori o Andriću. Taj treći dio je zapravo cijeli kompleks teksta, barem mi je to bila namjera, nekakav roman o Ivi Andriću'', kazao je Mlakić.

Foto: Bljesak.info / Na Vrbasu tekija, roman Josipa Mlakića predstavljen u Mostaru

Ovim romanom Mlakić je uspio gotovo nemoguće: ispisao je Andrićevim jezikom neispripovijedanu priču, uspio je rekreirati svijet koji nam je i blizak i dalek, svijet koji je ostao sačuvan u knjigama i kronikama, svijet koji je stvorio i u njegovim detaljima sačuvao Ivo Andrić, a sada ga je jednako moćno i stilski besprijekorno nastavio jedan od najboljih suvremenih pripovjedača Josip Mlakić.

Na Vrbasu tekija« roman je pisan u slavu Ive Andrića, ali i Bosne ponosne. I nesretne, napaćene, ponižene, poharane i izranjavane ratovima i vjerskim mržnjama. I mnogima nikad dovoljno shvaćene. U Mlakićev roman slilo se puno, puno ljubavi za prostore tog »tamnog vilajeta«, kao i sažaljenja nad prokletom sudbinom tih prostora u kojima je, čini se, jedino što traje zauvijek, stalna i pregolema mržnja ljudi različitih vjera i nacionalnosti.

Foto: Bljesak.info / Na Vrbasu tekija, roman Josipa Mlakića predstavljen u Mostaru

Mlakić se u Mostaru osvrnuo i na trenutnu političku situaciju u državi i u svijetu, kao i o položaju BIH u Europi.

''Mi smo onaj dio Europe kojoj je namijenjena vječita uloge kolonije, sva ova politička kriza je posljedica toga. Svaka odgovorna vlast, svako uređenje izbornog zakona kao i uređenje sustava tim tzv. Kolonizatorima ne ide u prilog. Tako da ćemo mi ovu političku krizu imati jako dugo, sve dok ne budemo imali neku samosvjesnu političku elitu kojoj je stalo do ove zemlje. A mi toga nemamo nigdje, niti imamo bilo kakve alternative.

Foto: Bljesak.info / Na Vrbasu tekija, roman Josipa Mlakića predstavljen u Mostaru

O autoru

Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen 1964. u Bugojnu, živi u Gornjem Vakufu – Uskoplju te se bavi književnošću i pisanjem scenarija.

Roman 'Živi i mrtvi' donio mu je 2002. V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Suradnju s Milićem nastavio je i novim filmom 'Božji gnjev' po Mlakićevom istoimenom romanu koji  govori o zločinu u ratu i pravdi koja mora biti zadovoljena.

Foto: Bljesak.info / Na Vrbasu tekija, roman Josipa Mlakića predstavljen u Mostaru

Objavio je romane 'Kad magle stanu', 2002., 'Živi i mrtvi', 2002., 'Psi i klaunovi', 2006., 'Tragom zmijske košuljice', 2007., 'Čuvari mostova', 2007., 'Ljudi koji su sadili drveće', 2010., 'Planet Friedman', 2012., 'Svježe obojeno', 2014., 'Božji gnjev', 2015., 'Majstorović i Margarita', 2016., 'Bezdan', 2016., 'Crni gavran i bijele vrane', 2018., 'Skica u ledu', 2018., 'Evanđelje po Barabi', 2019. i 'O zlatu, ljudima i psima', 2020., te zbirke priča 'Puževa kućica', 1997., 'Odraz u vodi', 2002., 'Obiteljska slika', 2002. i 'Ponoćno sivo', 2004.

Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman 'Svježe obojeno', a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta – za 'Božji gnjev' 2014. i za 'Crni gavran i bijele vrane' 2018. Za roman 'Skica u ledu' dobio je Nagradu 'Mirko Kovač' 2018.

Kopirati
Drag cursor here to close