Ćevap diplomacija Europske unije

Daj mi desetku u termosicu. Nosi žena sinu u London, kaže da stignu vrući ovako.

Replika iz filma Deset u pola Danisa Tanovića

Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, boravit će 1. i 2. srpnja u posjeti Bosni i Hercegovini. Po zanimanju je pravnica, koja je u periodu od 2021. do 2024. obnašala dužnost premijerke Estonije, kao prva žena na toj funkciji.

Kako je potvrđeno, Kallas će tokom posjete boraviti u Sarajevu. Sudeći po svemu, riječ je o još jednoj besmislenoj posjeti nekog od najviših zvaničnika Europske unije. Kallas je posljednji put boravila u Bosni i Hercegovini početkom studenog prošle godine, kad se u Sarajevu sastala s članovima Predsjedništva BiH.

Množenje s nulom

Što je to konkretno mogla dogovoriti s bošnjačkom i srpskom stranom, unaprijed množeći s nulom treći konstitutivni narod? Hoće li nešto slično napraviti i ovaj put, sastati se s bošnjačkim i srpskim članovima Predsjedništva, pokupiti dnevnice, svratiti možda na ćevape i vratiti se u Bruxelles, što je krajnji domet europske ćevap-diplomacije.

Jedina nepoznanica vezana uz najnoviji posjet Kaje Kallas svodi se na pitanje koje će ćevape naručiti. Hoće li naručiti deset u pola ili u cijelo, s lukom ili bez luka, kod Želje ili kod Ferhatovića, što je jedina je dilema s kojom se može baviti ozbiljan politički analitičar u Bosni i Hercegovini? Sve drugo je cijeđenje vode iz suhe drenovine. A možda Kaji Kallas, da bi priča bila lijepo zaokružena, susretljivi gazda ćevabdžinice, merhametli Bošnjo, zapakira deset u pola u termos bocu, kao u filmu Danisa Tanovića, da može visoko iznad Alpa osjetiti autentični okus jedne trećine Bosne i Hercegovine?

Gdje je Europska unija na geopolitičkoj mapi danas? Mogu li Ursula von der Leyen i Kaja Kallas parirati Donaldu Trumpu i njegovim nezajažljivim jastrebovima s jedne, Vladimiru Putinu s druge i Kinezima s treće strane? Odgovor na ovo pitanje ne treba posebno navoditi.

Dvostruka mjerila

Vatikan je neposredno uoči posjete Kaje Kallas Bosni i Hercegovini oštro i neuvijeno napao Europsku uniju zbog dvostrukih mjerila. Iako je povod za kritiku bila takozvana doktrina pravednog rata, načelo dvostrukih mjerila itekako je primjenjivo i na Bosnu i Hercegovinu.

Kardinali su iza zatvorenih vrata razmatrali napuštanje klasične doktrine pravednog rata i strože tumačenje samoobrane. Otvarajući konferenciju kardinala o ratu, koju je sazvao papa Lav, Victor Manuel Fernandez, šef vatikanskog Dikasterija za nauk vjere optužio je Europsku uniju da selektivno primjenjuje međunarodno pravo, odobravajući neke vojne invazije, a osuđujući druge.

Papa je sazvao okupljanje kardinala kako bi iza zatvorenih vrata razgovarali o globalnoj "kulturi moći" koja potiče moderne sukobe te razmotrili primjeren odgovor Katoličke Crkve. Središnja točka rasprava bili su napori pape da se preispita tradicionalna teorija o pravednom ratu, za koju tvrdi da se prečesto koristi kako bi se opravdalo vojno djelovanje.

Papa je već ranije zbog svojih stavova o doktrini pravednog rata došao u sukob s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom, koji je osporio papinu interpretaciju katoličkog nauka nakon što je papa postavio pitanje zadovoljavaju li američko-izraelski napadi u Iranu kriterije pravednog rata.

Interesi

Kardinal Fernandez, otvarajući raspravu, ustvrdio je da vlade sve više primjenjuju moralne i pravne principe samo kada im to politički odgovara. "Danas, više nego ikad, bez narušavanja prava na samoobranu u najužem smislu, važno je ponovo potvrditi da je teorija 'pravednog rata', koja se prečesto koristila za opravdavanje bilo kakvog rata, sada zastarjela. Čovječanstvo posjeduje daleko učinkovitija i sposobnija sredstva za promicanje ljudskog života i rješavanje sukoba, kao što su dijalog, diplomacija i oprost", izjavio je nedavno papa Lav.

Govoreći o Europi, Fernandez je optužio Europsku uniju za nedosljednost u vanjskoj politici: "Europska unija uvodi gospodarske sankcije jednoj zemlji, a šalje financijsku pomoć i oružje drugoj. No, to ne čini kada je suočena s drugom, čak i ozbiljnijom, invazijom s brutalnijim posljedicama za cijela stanovništva. (...) Ta proturječja upućuju na to da se zabrinutosti u praksi svode na političke i gospodarske interese različitih regija svijeta. Više ne postoji stvaran i stabilan okvir istine i vrednota."

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, politika Europske unije i drugih međunarodnih aktera svodi se isključivo na "gospodarske interese različitih regija svijeta". O tome na najbolji način svjedoči najnoviji rašomon oko (ne)izbora novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, nakon što je Christian Schmidt dobio nogu, koji je otvoreno i neuvijeno sveden na svemoćnog kolonijalnog upravitelja, pri čemu se oštro sučeljavaju interesi Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Svijest o vlastitoj važnosti

Na našu žalost, taj sukob nije principijelan i ne počiva na međunarodnom pravu. "Više ne postoji stvaran i stabilan okvir istine i vrednota", kaže Fernandez. Pitanje je je li ikada i postojao. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini možemo otvoreno reći da nije. Europska unija, pa i Sjedinjene Američke Države, prije nego što su se okomile na beskrvnu Europsku uniju, vodili su se isključivo vlastitim interesima, pri čemu su, poput Valentina Inzka, kršili i elementarnu matematiku.

Što onda očekivati od posjete Kaje Kallas? Jedno veliko ništa, kao i dosada. Jedini cilj posjete je, čini mi se, pokušaj europskih birokrata da podignu svijest o vlastitoj važnosti, prodajući bosanskohercegovačkim domorodcima uvijek jednu te istu šuplju priču. U tom smislu, spremni su i na ogromne žrtve, da, na primjer, ručaju u restoranu koji nema barem dvije Michelinove zvjezdice.

Moram priznati da mi je politika Vatikana prema Bosni i Hercegovini oduvijek bila poprilična enigma. Vatikan nikada dosada nije otvoreno kritizirao politiku dvostrukih mjerila prema Bosni i Hercegovini, odnosno prema bosanskohercegovačkim Hrvatima, iako su, bez sumnje, iznimno dobro informirani. Ako ništa, trebali su barem reagirati na kršenje elementarne matematike, koje je provodio pobožni katolik Valentin Inzko.