''Go Digital in BiH'' je zajednički program Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske unije (EU) usmjeren na pružanje podrške malim i srednjim poduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u procesu njihove digitalizacije i automatizacije.
Projekt je zaživio te je malim i srednjim poduzećima donio ''vjetar u leđa'', koji im je itekako bio potreban kako bi nastavili svoje aktivnosti u vremenu inflacije i borbe za tržište.
Program je pokrenut u svibnju 2022. godine. Zaključno sa listopadom 2023. godine, kroz program su financirana 82 projekta ukupne vrijednosti 13 milijuna eura. Programom je u konačnici predviđeno sudjelovanje više od 120 MSP iz cijele BiH.
Najveći broj financiranih projekata, zaključno sa listopadom 2023. godine, dolazi iz sektora proizvodnje, s 52 projekta ukupne vrijednosti oko 10.56 milijuna eura.
Geografski, u Federaciji BiH, Tuzlanska županija prednjači sa 20 financiranih projekata, a potom slijede Zeničko-dobojska županija i Sarajevska županija sa po 11 projekata. U entitetu Republika Srpska financirano je ukupno 15 projekata.
''Go Digital in BiH'' zajedno sa EU4DigitalSME, dio je EU4SMEs programa za digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća.
O projektu je za Bljesak.info govorila Manuela Naessl, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Bosnu i Hercegovinu, koja nam je na samom startu razgovora rekla kako je interes za program ''Go Digital in BiH'' velik.
''Očekivali smo dobar odaziv malih i srednjih poduzeća (MSP), te stoga smo odlučili i pokrenuti program u partnerstvu s Europskom unijom (EU). Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već dugi niz godina podržava MSP u BiH i svjesni smo njihove potrebe za lakšim i bolje strukturiranim financiranjem, koje kombinira kredite i poticaje. ''Go Digital in BiH'' program predstavlja nastavak ove podrške s fokusom na ulaganje u digitalne tehnologije, a to je područje u kojem lokalna poduzeća zaostaju za europskim konkurentima. Interes je trenutno velik, na primjer za financiranje rješenja za e-trgovinu, digitalnih platformi, ali i analize podataka u stvarnom vremenu, kao i e-dokumenta i informacijskih sustava za upravljanje.
Lokalna MSP imaju koristi od investicijskih poticaja u iznosu od 15% ukupnog iznosa kredita, financiranih od strane EU. Bespovratna sredstva osigurana od EU čine njihova ulaganja znatno pristupačnijim i jedan su od razloga velikog interesa'', istaknula je Naessl za Bljesak.
Njihov krajnji cilj je, dodala je, da EBRD putem programa ''Go Digital in BiH'' odobri poduzećima u BiH minimalno 50 milijuna eura kredita, u suradnji s nekoliko lokalnih komercijalnih banaka: ProCredit banka, Raiffeisen banka, UniCredit banka, Intesa Sanpaolo banka i Sparkasse banka.
''Ali program ne završava samo na financiranju. Malim i srednjim poduzećima nudimo i savjetodavne usluge putem EBRD-ovog programa Advice for Small Businesses/Savjetovanje za mala poduzeća, pružajući im vrijedne smjernice o tome kako digitalizacija može doprinijeti njihovom poslovanju, potaknuti poslovni uspjeh i premostiti jaz s međunarodnim poduzećima. Također, ove usluge osnažuju MSP da učinkovito iskoriste digitalne alate i optimiziraju svoje poslovanje kako bi postigli bolju učinkovitost i potaknuli rast'', navela je.
Zanimalo nas je i koliko su mala i srednja poduzeća u BiH digitalno zrela, odnosno na kojoj su sada digitalnoj razini?
''Unatoč značajnim prednostima koje nudi digitalizacija, manja poduzeća i dalje zaostaju u digitalnoj transformaciji. Budući da su mala, tim poduzećima često nedostaju unutarnji resursi i svijest, vještine ili se pak susreću s problemima financiranja projekata digitalne transformacije. To je također potvrđeno istraživanjem OECD-a i EBRD-ovim Izvješćem o tranziciji za pružanje digitalne dividende za razdoblje 2021-2022.'', istaknula je Naessl.
''MSP u BiH prihvaćaju digitalizaciju, ali su, kao i druge zemlje u regiji, u ranoj fazi ovog razvoja. Postoji nekoliko dostupnih studija koje su se bavile područjima kao što su prisutnost na webu, dostupnost online alata za odnose s kupcima i korištenje modernih software-skih alata za financijsko upravljanje, nabavu, prodaju, itd. Bh. poduzeća koriste ove digitalne alate, ali još uvijek na prilično niskoj razini. Osim toga, usvajanje tehnologija Industrije 4.0 u proizvodnji i pružanju usluga, poput 3D printanja, automatizirane proizvodnje i slično, tek počinje. Postoji mnogo prostora za poboljšanje i mnogo prilika za lokalna poduzeća da pojednostave i digitaliziraju svoje procese. Važno je pomenuti da digitalizacija često pomaže MSP da postanu ''zelena'', tj. ekološki osvještena, tako što postaju učinkovitija, produktivnija, održivija, itd'', dodala je.
Mala i srednja poduzeća u BiH mogu na više načina koristiti digitalne tehnologije kako bi poboljšali svoju produktivnost i konkurentnost.
''Digitalizacija pomaže MSP da snize operativne i transakcijske troškove, pojačaju poslovnu inteligenciju ili automatizaciju, kao i da povećaju doseg kupaca i tržišta, itd. U BiH mnoga poduzeća u proizvodnom sektoru odlučuju investirati u nove strojeve koji im omogućuju automatizaciju određenih procesa i rad s većom preciznošću i sigurnošću za radnike, a istovremeno im pomažu poboljšati kvalitetu proizvoda i smanjiti troškove proizvodnje. To mogu biti automatizirani strojevi za rezanje, pranje i slično, te je to trenutno jedna od najpopularnijih vrsta investicija. A ti se isti strojevi mogu povezati sa software-om za upravljanje i informacijskim sustavima koji daju podatke u stvarnom vremenu o učinkovitosti, proizvodnji i skladištenju'', pojašnjava Naessl.
MSP također mogu digitalizirati i pojednostaviti poslovne procese kao što su financijsko upravljanje, prodaja, alati za praćenje, itd. Istovremeno, korisnička sučelja i rješenja za e-trgovinu mogu im pomoći u dosezanju šire baze kupaca. Kao takva, digitalna rješenja poboljšavaju ukupnu poslovnu učinkovitost, što dovodi do smanjenja troškova, poboljšane kvalitete proizvoda i ušteda u radu.
S obzirom da je EBRD aktivno uključen u ovaj projekt, sigurno su najupućeniji i u to što je trenutno aktualno i popularno među potrošačima i građanima, kada je u pitanju digitalizacija MSP-a.
''Primarni fokus u procesu digitalizacije je stvaranje svijesti o važnosti digitalizacije MSP. Mnogi mali i srednji poduzetnici oklijevaju s usvajanjem digitalnih tehnologija zbog straha od nepoznatog. Podizanjem svijesti o prednostima digitalizacije ovaj se strah može prevladati, čineći MSP spremnijima za prihvaćanje novih tehnologija.
Drugi ključni korak je kontinuirani razvoj digitalnih vještina kroz edukaciju svih zaposlenika, posebice u digitalnoj pismenosti. S obzirom na stalne promjene i pojavu novih poslovnih rješenja vezanih uz digitalne tehnologije, od vitalnog je značaja za poduzeća da budu u toku i educirana o tim tehnologijama kako bi unaprijedila svoje poslovanje.
Odabir odgovarajućih digitalnih rješenja za poslovanje poduzeća naredni je bitan korak, budući da različite industrije mogu zahtijevati različite digitalne alate i strategije.
Automatizacija poslovnih procesa također je važna, jer usmjerava interne i eksterne operacije usvajanjem digitalnih alata poput sustava za upravljanje odnosima s kupcima (CRM), software-a za upravljanje zalihama i računovodstvenog software-a.
Promicanje svijesti o cybbersigurnosti i najboljih praksi ključno je za zaštitu MSP od potencijalnih digitalnih prijetnji i krađe podataka. Osim toga, poticanje suradnje i umrežavanja među MSP korisno je za razmjenu znanja, razmjenu iskustava i provedbu najboljih praksi u digitalizaciji.
Na kraju, bitno je pratiti napore i rezultate digitalizacije kako bi se utvrdilo koje su strategije učinkovite i koja područja treba poboljšati'', ističe naša sugovornica.
U okviru programa ''Go Digital in BiH'', MSP imaju priliku aplicirati za kredite u iznosu do milijun eura, s minimalnim rokom otplate od 18 mjeseci. Kamatne stope određuju naše lokalne partnerske banke, a uspješno provedene ‘prihvatljive’ investicije mogu dobiti već spomenute investicijske poticaje u iznosu od 15%, koje financira EU.
Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Bosnu i Hercegovinu pojašnjava za Bljesak.info kako bi digitalizacija MSP-a u BiH trebala prioritetizirati kupce.
''Digitalne tehnologije omogućuju kupcima pristup informacijama o proizvodima i uslugama 24/7, dajući im veću autonomiju i kontrolu pri donošenju odluka o kupnji. Kupci mogu usporediti karakteristike i cijene proizvoda, reklamirati proizvod ili uslugu te iskazati (ne)zadovoljstvo istim. Kupci, također, imaju na raspolaganju više digitalnih kanala za kupnju, kao što su web stranice, društveni mediji i mobilne aplikacije. Personalizirana iskustva još su jedna od prednosti, jer poduzeća mogu preporučiti slične proizvode i ponuditi prilagođene ponude na temelju povijesti kupnje kupaca. Ispunjavanje očekivanja kupaca ključno je za uspjeh, budući da kupci sada očekuju besprijekorna iskustva i offline i online. Prihvaćanjem digitalizacije MSP mogu poboljšati produktivnost, konkurentnost i profitabilnost, dok korisnici mogu uživati u lakšem i ugodnijem pristupu informacijama, proizvodima i uslugama'', pojasnila je Naessl.
Projekt EU4DigitalSME, u sklopu kojeg se odvija i projekt ''Go digital'', a koji zajednički financiraju EU i Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ) te provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, ima za cilj stvoriti povoljno okruženje za MSP u cilju uspješne provedbe digitalizacije i inovacijskih transformacija.
Iz GIZ-a ističu kako su mala i srednja poduzeća ključni pokretači gospodarskog rasta i razvoja, a usvajanje digitalizacije sastavni je dio povećanja njihove konkurentnosti na lokalnoj i međunarodnoj razini.
''Uspostava i podrška razvoju Digital Innovation Hubs (DIH) jedna je od ključnih aktivnosti projekta EU4DigitalSME, a sve s ciljem doprinosa izgradnji ekosustava za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u MSP u BiH. Ovi centri mogu igrati ključnu ulogu u poboljšanju svakodnevnih poslovnih operacija pomažući poduzećima da pojednostave svoje procese, poboljšaju organizacijske strukture i poboljšaju kvalitetu svojih krajnjih proizvoda. DIH-ovi nude širok raspon usluga, uključujući prilagođena digitalna rješenja, koja premošćuju jaz između digitalnih inovacija i poslovnog sektora.
U praktičnom smislu, DIH-ovi osnažuju poduzetnike pružanjem pristupa stručnim resursima, kao što su profesori, inžinjeri i financijski savjetnici, koji mogu ponuditi specijalizirane smjernice i podršku na njihovom putu prema digitalizaciji. Štoviše, DIH-ovi organiziraju radionice, treninge i forume s poznatim stručnjacima koji nude neprocjenjive uvide i savjete. Suradnjom s DIH-ovima, poduzetnici mogu ubrzati svoje proizvodne procese, smanjiti operativne troškove i minimizirati pogreške. Osim toga, dobivaju pristup fondovima EU-a koji su korisni za postizanje digitalne transformacije lako i učinkovito. Četiri digitalna inovacijska hub-a podržana projektom EU4DigitalSME su: Industrial Hub (Tuzla), DIH Idemo (Banja Luka), Its4Health (Sarajevo) i Digital Storm (Sarajevo)'', naveli su iz GIZ-a za Bljesak.info.
Sa ranije navedenim konstatacijama slaže se i docent doktor Faruk Hadžić, dekan Ekonomskog fakulteta na SSST-u i jedan od najboljih makroekonomskih analitičara u regiji.
''Digitalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća može financijski značajno pomoći samim poduzećima. Implementacija digitalnih alata i tehnologija može donijeti niz prednosti, uključujući veću efikasnost u poslovnim procesima, optimizaciju troškova, smanjenje administrativnih opterećenja i bolje upravljanje zalihama. Pažljivim korištenjem modernih softverskih rješenja za upravljanje poslovanjem, komunikaciju s klijentima i partnerima, te analizu podataka, mala i srednja poduzeća mogu poboljšati produktivnost i time povećati svoju konkurentnost na tržištu'', ističe za Bljesak.info Hadžić.
Smatra i kako digitalizacija može dovesti do veće konkurentnosti mala i srednja poduzeća iz Bosne i Hercegovine na tržištu regije i EU-a.
''Uvođenjem digitalnih alata, poduzeća će biti sposobnija prilagoditi se promjenjivim zahtjevima tržišta i brže reagirati na konkurentske izazove. Uz to, digitalizacija može omogućiti malim i srednjim poduzećima da lakše dostignu nova tržišta putem interneta i digitalnih platformi. Ovo otvara mogućnost za povećanje izvoza i privlačenje stranih klijenata. Međutim, kako bi potpuno iskoristili prednosti digitalizacije, bit će važno osigurati pristup obrazovanju i podršku poduzetnicima kako bi stekli potrebna znanja i vještine za korištenje digitalnih tehnologija na najbolji način'', ističe naš sugovornik.
Povećanje broja digitaliziranih malih i srednjih poduzeća moglo bi značajno doprinijeti ekonomiji Bosne i Hercegovine na dugoročnom planu. Digitalizacija bi potaknula rast produktivnosti i efikasnosti u sektoru malih i srednjih poduzeća, što bi rezultiralo povećanjem ukupnog BDP-a države.
''Uz to, digitalizacija bi stvorila nova radna mjesta, posebno u IT sektoru i povezanim industrijskim granama. Kroz veću konkurentnost na međunarodnom tržištu, digitalizirana poduzeća mogla bi privući investicije i otvoriti nove poslovne prilike. Važno je napomenuti da bi vlade trebale podržati ovu transformaciju kroz poticajne mjere, ulaganja u infrastrukturu i razvoj IT sektora, te osiguravanje povoljnog poslovnog okruženja'', kaže nam Hadžić.
Zanimalo nas je i njegovo mišljenje o tome može li reforma javne uprave kroz digitalizaciju promijeniti stvari i u ovom sektoru.
''Reforma javne uprave kroz digitalizaciju donijela bi značajne financijske koristi, kako samoj ekonomiji države, tako i građanima. Digitalizacija javne uprave može rezultirati optimizacijom administrativnih procesa, smanjenjem birokracije i povećanjem transparentnosti, što bi dovelo do ušteda i u javnom sektoru.
Efikasnija javna uprava mogla bi ubrzati donošenje odluka, omogućiti bolje pružanje javnih usluga te olakšati poslovno okruženje, što bi privuklo domaće i strane investicije. Građani bi imali koristi od brže i lakše dostupnosti javnih usluga, online upravljanja dokumentacijom, smanjenja korupcije i veće odgovornosti vlasti.
Važno je naglasiti da bi uspješna digitalizacija javne uprave zahtijevala investicije u infrastrukturu, osposobljavanje zaposlenika i osiguranje sigurnosti podataka kako bi se izbjegli potencijalni rizici i osigurala uspješna implementacija projekata'', zaključuje Hadžić za Bljesak.info.
