bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Mućke

Država odobrava da je 'gule' koncesionari

"Imate slučaje 'profesionalnih čuvara' koncesija - to su firme koje su dobile koncesiju, ne eksploatiraju, već čuvaju ta prava za dolazak investitora…''
19.06.2025. u 09:30
text

Nedovoljno zaposlenih, a milijunski poslovi. Dugovanje obaveza ili nerealno prikazivanje prihoda. Eksploatacija prirodnih resursa bez ugovora ili dodjeljivanje ugovora bez javnih nadmetanja, pišu Nezavisne novine u tekstu o tome kako koncesionari u BiH love u mutnom uz prešutno odobravanje države.

Iz iskustva Transparency Internationala BiH proističe da u ovoj oblasti vlada kaos koji odgovara svima, o čemu svjedoči i podatak da registri koncesija nisu izrađeni na brojnim razinama vlasti, a i tamo gdje jesu - imaju nedovoljno podataka. I godinama se, manje-više, ništa ne mijenja.

Profesionalni čuvari koncesija

"Imate slučaje 'profesionalnih čuvara' koncesija - to su firme koje su dobile koncesiju, ne eksploatiraju, već čuvaju ta prava za dolazak investitora kojem se te koncesije onda prodaju. Postoje brojni takvi primjeri", kaže Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu BiH.

Kod koncesija koje se ne realiziraju, dodaje, postoje brojni korupcijski rizici.

"Imate sada slučaj 'Viaduct'. Imate firmu sa jednim zaposlenim koja je dobila koncesiju pod tko zna kakvim okolnostima, država je izašla iz te priče, ali sada moramo da platimo odštetu", podsjetio je Traljić u izjavi za Nezavisne novine.

Događa se, dodao je, i to da koncesionari prikazuju prihode koji nisu realni, a koncesijska naknada se plaća na prikazane prihode.

"Država naplaćuje koncesijsku naknadu vjerujući u ono što koncesionar prikaže u svom izvještaju. A šta se zapravo dešava? Mi smo usporedili cijene, recimo, aluminija na svjetskom tržištu, koje su, kada je počeo rat u Ukrajini, značajno porasle, a prihodi države ostali su isti", kaže Traljić.

Bogaćenje pojedinaca

Na sceni je, potvrđuje, i pojava da se eksploatacija resursa radi bez zaključenih koncesijskih ugovora, ali i da se ugovori dodjeljuju bez javnih nadmetanja.

"U oblasti koncesija nismo došli ni do razine osnovne transparentnosti - da imamo na jednom mjestu podatke tko su koncesionari, šta rade, koliko zarađuju i koliko prihoda od toga ima država", kaže Traljić.

Mlađen Mandić, bivši pravobranitelj BiH, smatra da su koncesije u Republici Srpskoj zapravo način da se uzmu pare od naroda, a da se upropaste javna dobra.

"Ono što radi Republika Srpska, to nije zabilježeno u povijesti nijedne države, koliko ja znam. Mi umjesto da imamo koristi od tih koncesija, non-stop smo u minusu. Evo, uzmite slučaj 'Viaduct', uzmite slučaj 'Serdarov'. Ja ne znam nijednu koncesiju u kojoj Republika Srpska ima koristi. Mi smo stalno u minusu pored tolikih bogatstava. Prema tome, koncesije u Republici Srpskoj služe za pljačkanje naroda i za bogaćenje pojedinaca koji su na vlasti", rekao je Mandić za Nezavisne novine.

Političke kombinacije

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je oblast koncesija najprofitabilnija za sivu zonu.

"Tu se, u suštini, radi o uzimanju koncesija kroz neke političke kombinacije i potom razne preprodaje, ustupanja, pa čak i pokušaje arbitražnih procesa u kojima ljudi koji dobiju koncesije ništa ne završe, ali dobiju desetine ili stotine milijuna maraka kroz vrlo čudne pravosudne okolnosti. Tu je najveća odgovornost uvjerljivo na pravosuđu. U pitanju su vrlo mutne radnje i to je oblast koju treba detaljno provjeriti, kroz pravosudne institucije pročešljati i staviti tačku na čerupanje narodnog novca. Svaki probisvijet koji se pojavi ovdje kod nas uzme 50 milijuna, 100 milijuna, 200 milijuna, a to ne može bez političke podrške", naveo je Borenović za Nezavisne novine.

Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da se u svjetlu afera koje se odnose na koncesije ne može retroaktivno djelovati, ali, svakako, posla ima za pravosuđe.

"Možemo da djelujemo u budućem okviru, ali je pitanje da li u ovom momentu postoji zainteresirana većina koja bi išta mijenjala. Slučaj 'Viaducta' je možda najbolji pokazatelj da netko čeka da što više dana prođe i da se nabere što više kamate kako bi se što više novca izvuklo iz proračuna Republike Srpske. Sve ovo je mnogo veće pitanje za pravosuđe, koje se pravi nijemo i slijepo na sve ovo što se dešava", naglasio je Vučinić.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO