Tlo vam je tvrdo poput betona? Ovaj potez napravite prije jesenskih kiša

Kraj je kolovoza, sunce i dalje neumorno grije, a čini se da neće tako brzo popustiti. Gredice s kojih ste ubrali rani krumpir, luk ili češnjak izgledaju iscrpljeno. Zemlja je ispucala, tvrda poput betona i izrazito suha.

Prva reakcija mnogih vrtlara u ovom trenutku je odustati i ostaviti vrt do proljeća. No, gola zemlja izložena kasnoljetnom suncu gubi i ono malo organske tvari koja joj je ostala, dok će prve jesenske kiše samo isprati hranjive tvari u dublje slojeve.

Iako se čini da je za bilo kakvu sjetvu prekasno i da je tlo presuho, za zelenu gnojidbu još uvijek ima vremena sve do sredine rujna. Biljkama poput bijele gorušice ili facelije treba tek mjesec dana da razviju bogatu zelenu masu i korijenje koje će podzemno odraditi posao umjesto vaše motike.

Kako obraditi tlo tvrdo poput kamena?

Najveća pogreška u ovoj fazi bila bi pokušati prekopati ili duboko kopati. Time biste samo izokrenuli velike, tvrde grude koje je gotovo nemoguće usitniti, a iz dubine biste izgubili i posljednje ostatke vlage.

Ako je tlo tvrdo i vrlo suho, najbolji potez je navečer dobro zaliti gredicu, ostaviti je preko noći da upije vodu, a tek sljedeći dan krenuti s pripremom.

Nemojte kopati duboko – dovoljna je plitka obrada nekoliko centimetara površinskog sloja. Za to je idealan ručni kultivator sa zakrivljenim zupcima ili motičica sa zupcima koji će razbiti površinsku koru bez prevrtanja cijelih slojeva tla.

Što se tiče postojećeg korova na gredici, preporuka je plitko ga odrezati motičicom tik uz površinu tla. Korijenje ostavite u zemlji kako bi se postupno razgradilo, a nadzemni dio uklonite ako je razvio sjeme. Usitnjene stabljike možete ostaviti na gredici jer će poslužiti kao početni zaštitni sloj.

Tri provjerene kulture za kasnu sjetvu

Za zelenu gnojidbu u ovo doba godine mogu se koristiti tri posebno korisne kulture:

Bijela gorušica – brzo niče, gusto prekriva tlo i prirodno može pomoći u smanjenju nekih štetnika poput nematoda.

Facelija – odličan izbor jer nije u srodstvu s većinom povrtlarskih kultura pa ne prenosi njihove bolesti, a njezino korijenje poboljšava strukturu tla.

Uljana rotkva – posebno je korisna na zbijenim tlima jer njezin snažan i dubok korijen djeluje poput prirodnog svrdla koje rahli sabijene slojeve zemlje.

Kako posijati zelenu gnojidbu?

Sjetva u suhim uvjetima traži malo više pažnje. Sjeme treba ravnomjerno posijati, lagano pograbljati i obavezno pritisnuti uz zemlju kako bi imalo dobar kontakt s tlom.

Sljedećih pet do sedam dana gredicu treba redovito lagano zalijevati, najbolje rano ujutro ili navečer, sve dok sjeme ne nikne.

Ako imate malo suhe trave ili slame, tanki sloj preko posijanog sjemena pomoći će zadržati vlagu i zaštititi mlade biljke od jakog sunca.

Valjati ili ukopavati biljnu masu?

Biljke zelene gnojidbe ne bi trebalo pustiti da razviju sjeme. Najbolje ih je pokositi ili povaljati u fazi punog cvjetanja.

Nije ih potrebno ukopavati. Za hobi vrt najbolja ekološka praksa je ostaviti pokošenu ili povaljanu masu na površini zemlje, gdje će tijekom zime služiti kao malč.

Mraz i mikroorganizmi iz tla odradit će najveći dio posla. Do proljeća će se biljni ostaci pretvoriti u humus, a korijenje će ostaviti kanale koji poboljšavaju prozračnost tla.

Ukopavanje ima smisla samo ako na istoj gredici u kasnu jesen planirate saditi ozime kulture.

Što i kada saditi?

Ako zelenu gnojidbu posijete početkom rujna, već u listopadu imat ćete razvijenu zelenu masu.

Ako na toj gredici u studenom planirate saditi ozimi češnjak, crveni luk ili zimsku salatu, zelenu gnojidbu možete pokositi u listopadu, plitko unijeti u površinski sloj tla i ostaviti nekoliko tjedana prije sadnje.

Druga mogućnost je ostaviti zelenu gnojidbu preko zime. Mraz će uništiti biljke, a u proljeće ćete samo ukloniti ostatke malča. Tlo ispod zimskog pokrova bit će mekše, vlažnije i spremno za novu sadnju bez velike obrade.

Ako je zemlja trenutačno toliko suha da je sjetva nemoguća, nemojte ostaviti gredicu golom. Prekrijte je debljim slojem organskog materijala poput suhog lišća, slame ili kartona.

Nakon jesenskih kiša i zimskih oborina, tlo će ispod tog pokrova do proljeća ostati mekano, vlažno i spremno za novu sezonu.