Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Razgovarali smo

Obitelj iz Mostara odustala od prodaje plodova šipka: "Više nam se isplati praviti sok"

Obitelj Sesar iz Bijelog Polja uzgaja oko 600 stabala šipka, a zbog neisplative prodaje svježih plodova usmjerili su se na proizvodnju domaćeg soka.

U Bijelom Polju kod Mostara obitelj Sesar na svom OPG-u uzgaja šipak. Danas imaju oko 600 stabala, a umjesto prodaje svježih plodova odlučili su se za pravljenje i prodaju soka od šipka.

Marko Sesar, jedan od vlasnika OPG-a Sesar, kazao je za Bljesak.info kako su se njegovi roditelji počeli baviti uzgojem šipka prije nekih 15 godina nakon povratka u Bijelo Polje.

"Sve je išlo malo po malo. Svake godine sadili smo nešto novo i tako smo postupno došli do današnjeg broja stabala", kazao je Sesar.

Danas na približno 18 dunuma imaju između 550 i 600 stabala šipka, uz oko 400 stabala trešanja, a među sortama koje uzgajaju su slatki šipak, glavaš i turski šipak.

"Na prostoru na oko 18 dunuma imamo oko 550 do 600 šipaka ali u planu nam je saditi još turskih šipaka", pojasnio je Sesar.

Stablo šipka na OPG-u Sesar
Foto: Privatne fotografije / Stablo šipka na OPG-u Sesar

Umjesto svježeg ploda, odlučili se za proizvodnju soka

Iako imaju značajan nasad, posljednjih nekoliko godina Sesarovi se više ne oslanjaju na prodaju svježeg šipka. Prije tri do četiri godine odlučili su se usmjeriti na proizvodnju soka, jer im prodaja plodova nije donosila zadovoljavajuću zaradu.

"Posljednje tri do četiri godine bavimo se isključivo proizvodnjom soka od šipka, a svježe plodove više ne prodajemo. Budući da nema organiziranog otkupa, morali smo sami odlaziti na Veletržnicu u Čapljinu, gdje su se cijene često određivale na način koji nam nije odgovarao. Zato smo se odlučili preusmjeriti na proizvodnju i prodaju soka. Zadovoljni smo kvalitetom proizvoda, a dobre su i reakcije kupaca, pa smo se odlučili posvetiti tome", istaknuo je Sesar.

Stablo šipka na OPG-u Sesar
Foto: Privatne fotografije / Stablo šipka na OPG-u Sesar

S obzirom na to da cijene šipka ovise o sorti i mjestu prodaje, Sesara smo pitali koliko se ove godine kreće cijena kilograma i po kojoj bi cijeni prodaja svježih plodova bila isplativa proizvođačima.

"Cijena ovisi o sorti šipka. Divlji šipak kreće se oko 2 KM po kilogramu, dok se slatki šipak prije dvadesetak dana na veliko prodavao za oko 3 KM. Barski i turski šipak dosezali su cijenu od 4 KM po kilogramu, dok se u trgovinama šipak trenutačno može pronaći i po 6 KM“, pojasnio je Sesar.

Takve razlike, međutim, ne znače da proizvođač ostvaruje jednaku zaradu. U cijenu treba uračunati berbu, održavanje nasada, navodnjavanje, prijevoz i druge troškove proizvodnje.

Sok od šipka obitelji Sesar
Foto: Privatne fotografije / Sok od šipka obitelji Sesar

Za litru soka potrebno četiri do pet kilograma šipka

U OPG-u Sesar sok proizvode od slatkih sorti šipka, ponajprije glavaša i turskog šipka.

"Za jednu litru soka potrebno nam je četiri do pet kilograma šipka. Mi koristimo isključivo slatke sorte, poput glavaša i turskog šipka, koji ima tamno zrno. Drugi proizvođači uglavnom prave čisti sok od divljeg šipka ili sirup, a neki kupci poslije miješaju čisti sok sa sirupom", objasnio je Sesar.

Proces prerade zahtijeva vrijeme i odgovarajuću opremu. Nakon branja šipak prolazi kroz stroj za cijeđenje, a dobiveni sok ostavljaju u velikim posudama kako bi se talog odvojio od tekućine.

"Ako danas uberemo 500 ili 600 kilograma šipka, iscijedimo ga i sok ostavimo preko noći u prohromskoj bačvi. Talog se mora spustiti na dno, nakon čega ga ispustimo i punimo boce. Na 100 litara soka bude oko 20 litara taloga", kazao je Sesar.

Dodao je kako je upravo odvajanje taloga važno za kvalitetu konačnog proizvoda. Ako se taj postupak preskoči, u soku se može osjetiti gorčina koja dolazi od kore ploda.

Suša iscrpila nasade, a prva kiša donijela pucanje plodova

Ovogodišnja sezona bila je posebno zahtjevna. Tijekom dva ljetna mjeseca visoke temperature i dugotrajna suša ostavile su vidljive posljedice na nasadima, a problem nije u potpunosti riješio ni sustav navodnjavanja kap po kap koji ima obitelj Sesar.

"Suša nam je stvarala dosta problema. Cijelo ljeto, ta dva mjeseca, sve je šipke spalilo. Imamo sustav navodnjavanja kap po kap i svaki šipak imao je dovoljno vode, ali ni to nije bilo dovoljno. Kada je pala prva kiša, šipci su popucali", naglasio je Sesar.

Ubrani šipci na OPG-u Sesar
Foto: Privatne fotografije / Ubrani šipci na OPG-u Sesar

Dugotrajno razdoblje bez kiše, praćeno naglim promjenama vlažnosti, pogodovalo je pucanju plodova i otežalo berbu.

Kako je u svojoj analizi za Bljesak.info pojasnila dr. sci. Dalila Ivanković Memić, na pucanje šipka mogu utjecati osobine sorte, promjene u dostupnosti vode i vremenski uvjeti tijekom razvoja ploda. Nakon dužeg sušnog razdoblja, promjena vlažnosti može dovesti do pucanja jer se unutarnji dio ploda i vanjska pokožica ne prilagođavaju promjenama jednakom brzinom.

Osim ispucalih plodova, proizvođači trebaju obratiti pozornost i na tamne promjene, omekšavanje te trulež koja se ne mora odmah vidjeti izvana. Stručnjakinja upozorava da oštećeni plodovi mogu biti zahvaćeni različitim bolestima, zbog čega ih prije prerade treba pregledati i odvojiti one koji pokazuju znakove kvarenja.

Ispucali šipci
Foto: Privatne fotografije / Ispucali šipci

Oprema i potpora ostaju izazov

Unatoč tome što su se usmjerili na prodaju sokova umjesto plodova šipka, Sesarovi se i dalje suočavaju s izazovima koje donosi mala poljoprivredna proizvodnja. Za nabavu strojeva i opreme nisu dobili donacije, nego su dosadašnji posao organizirali i opremu prilagođavali vlastitim mogućnostima.

"Nismo dobili nikakve donacije za nabavu strojeva, nego smo se dosad snalazili i sami improvizirali kako bismo organizirali proizvodnju. Takvu opremu nije jednostavno pronaći, a u budućnosti planiramo nabaviti stroj za odvajanje kore od zrna šipka, što bi nam znatno olakšalo posao", zaključio je Sesar.

Unatoč izostanku potpore lokalnih vlasti, sve zahtjevnijim vremenskim uvjetima i neizvjesnosti na tržištu, obitelj Sesar nastavlja razvijati svoju proizvodnju.

Umjesto odustajanja od uzgoja šipka, odlučili su se prilagoditi tržišnim okolnostima i kroz preradu plodova stvoriti proizvod s većom dodanom vrijednošću, što pokazuje kako se mali obiteljski proizvođači, unatoč brojnim preprekama, vlastitim radom i ulaganjima nastoje održati na tržištu i osigurati budućnost svoje proizvodnje.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO