Mještani kod Uborka u strahu: Ne znaju smiju li jesti i prodavati ono što su uzgojili

Nakon požara na deponiji Uborak kod Mostara otvorena su pitanja o mogućem utjecaju štetnih čestica na tlo, vodu i poljoprivredne kulture u okolnim naseljima.

Stručnjaci upozoravaju da nakon sagorijevanja miješanog otpada postoji rizik od taloženja štetnih tvari, zbog čega dio mještana Vrapčića strahuje za sigurnost povrća koje se uzgaja nekoliko stotina metara od deponije.

U vrtu Novice Antelja sazrijeva povrće koje je mjesecima sadio i uzgajao. Nakon požara na Uborku, kaže, više ga ne brine kakav će biti urod, nego je li ono što je ostalo sigurno za jelo.

"Cvat već opada od rajčice, a i od krastavaca, ovo je čista zaraza za sve, za vrt i sve ostalo", rekao je Novica Antelj, mještanin Vrapčića.

Dok se utvrđuju posljedice požara, mještani ne znaju smiju li plodove prodavati, poklanjati ili ih koristiti u vlastitim kućanstvima. Ono što je trebalo biti izvor prihoda, za mnoge je postalo razlog za zabrinutost, prenosi N1. 

"Bojimo se, ali trudimo se održati ono malo što imamo. Dao si, uložio si sve. Voljela bih da od nekoga pouzdanog znam što se može, a što ne može. Još ne smijem ni prozor otvoriti, klima radi, guši se, pa što ti Bog da", rekla je Derviša Duraković, mještanka Vrapčića.

Stručnjaci traže oprez i analize tla

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH navode kako nema mjesta panici, ali upozoravaju da je oprez nužan. Ističu da se čestice nastale sagorijevanjem otpada mogu zadržati na zemljištu, zbog čega su analize tla ključne za procjenu mogućih posljedica.

"Ono što smatram da jest opasno kod povrća, lisnatog povrća, kupusnjača koje su u neposrednoj blizini deponije, to su te fizičke čestice koje su padale na sam proizvod i koje eventualno mogu ostati. Preporuka, ja ne bih jeo, a ako biste jeli, onda preporučujem da se dobro operu, jer još uvijek to možemo smatrati nekim fizičkim česticama koje se mogu pranjem ukloniti", istaknuo je Sanin Tanković iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Precizne odgovore trebale bi dati laboratorijske analize. Grad Mostar angažirao je Zavod za agropedologiju kako bi se ispitalo tlo na području oko deponije.

"Da imamo točne informacije kakvo je stvarno stanje na terenu, da ne bismo davali nekakve pogrešne informacije, pa čim budemo imali rezultate obavijestit ćemo građane", rekao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

Ranija istraživanja pokazivala odstupanja

Ranija istraživanja Agromediteranskog fakulteta pokazala su povišene koncentracije olova u uzorcima tla u okolini deponije.

"To su bila okolna poljoprivredna zemljišta, gdje smo utvrdili određena odstupanja, kontaminaciju zemljišta, samo olovom, ostale teške metale ne spominjem jer ih nismo radili. Radili smo procjenu ekološkog rizika i rizika po zdravlje ljudi unosom tih teških metala iz zemljišta, gdje su naravno za djecu puno veća odstupanja i rizici", istaknula je Aida Šukalić, izvanredna profesorica na Agromediteranskom fakultetu.

Gradonačelnik Kordić rekao je kako nema saznanja o prisutnosti teških metala na Uborku.

"Što se tiče teških metala, ja ne znam da su se negdje pojavili na Uborku, ja onda očito nemam te analize", rekao je Kordić.

Dok se čekaju rezultati novih analiza, mještani Vrapčića očekuju odgovore o tome je li poljoprivredne proizvode iz blizine deponije sigurno koristiti.