Malčiranje predstavlja pokrivanje proizvodnih površina kod uzgoja širokorednih povrćarskih kultura, ali u novije vrijeme i uskorednih u zaštićenom prostoru.
Pravci razvoja suzbijanja korova posebno kod nekih povrtnica temelje se na korištenju malča uz primjenu reduciranih količina herbicida ili uz njihovo potpuno izostavljanje.
Malčiranje (nastiranje, zastiranje) ima značajnu ulogu naročito u suzbijanju korova u povrću. Mogu se koristiti prirodni materijali (sijeno, slama, strugotina drveta, treset, kompost, dobro zagorio stajnjak, pijesak) ili umjetni materijali (plastične folije, specijalni papir, biorazgradive folije).
U nekim povrtnim kulturama kao malč mogu se koristiti i biljke malog habitusa, koje rastu u gustom sklopu, pa dobro pokrivaju tlo.
Malčiranje zemljišta se u prvom redu koristi za sprječavanje razvoja korova, ali je ona korisna mjera i za očuvanje fizičkih i kemijskih osobina tla, održava se povoljniji zračni režim zemljišta, zadržava se i duži period čuva vlažnost.
Aktivnost mikroorganizama je 2,5 puta veća u zemljištu pokrivenom folijom u odnosu na ono bez folije. Na taj način je osigurano brže razlaganje organskih tvari i bolja opskrbljenost tla neophodnim biljnim hranivima.
Primjena organskog malča u direktnoj sjetvi rajčice dovela je do izmjena vodnog i toplinskog režima tla, ubrzanja porasta i razvoja biljaka, smanjenja zakorovljenosti i značajnog uvećanja prinosa.
Krastavci, paprika, rajčice, lubenice i dinje, a i drugo povrće, uzgojem na tlu prekrivenom plastičnim folijama u odnosu na uzgoj na golom zemljištu daju znatno veći prinos, kvalitetnije plodove i prije dospijevaju za berbu. Upotreba folija je ekonomski vrlo isplativo dodatno ulaganje u proizvodnji povrća.
Kod nas je u proizvodnji najraširenija crna neprozirna folija. Najviše se primjenjuje u proizvodnji krastavaca, ali se uspješno može koristiti u proizvodnji brojnog drugog povrća.
Ispod nje se zemljište zagrijava, doduše nešto sporije nego ispod prozirnih folija, ali je ona djelotvorna zaštita od korova, te dobro čuva vlagu tla. Ova folija je nerazgradiva, pa je potrebno nakon proizvodnje ukloniti je s polja ili eventualno iz zaštićenog prostora.
Bijela neprozirna folija u proizvodnji povrća koristi se u svrhu održavanja i optimalne temperature tla za kulture koje su osjetljive na visoke temperature, kao što je salata, piše Agroklub.
Takve folije s donje strane su crne, a s gornje bijele boje. Neprozirnost folije sprječava rast korova i gubitak vlage iz tla. I ovu foliju po završetku ciklusa proizvodnje treba ukloniti s proizvodnih površina.
U nekim područjima uzgoja povrća postupno se uvode i druge vrste folija, kao što su takozvane InfraRed Transmitting (IRT) folije, koje selektivno propuštaju sunčeve zrake, što grije zemljište i pospješuje razvoj presađenih povrtlarskih biljaka, ali ne omogućava klijanje sjemenki korova i rast korova.
Tlo ispod njih brže se zagrijava nego ispod neprozirnih folija, a na njima uzgojeno povrće dospijeva za berbu 7 do 10 dana ranije nego pri uzgoju na neprozirnim folijama.
Brži razvoj biljaka uzgajanih na tlu prekrivenom folijama pospješuje i pojačana koncentracija ugljičnog dioksida (CO2), izuzetno značajnog za rast i razvoj biljaka, koji kao produkt mikrobiološke aktivnosti iz zemljišta izlazi isključivo kroz rupe na folijama gdje se nalaze biljke i one ga mogu upijati u znatno većoj koncentraciji.
